Grabar-Kitarović: Dobra suradnja s Azerbajdžanom važna i za EU

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja u nedjelju počinje trodnevni posjet Azerbajdžanu, kavkasko-kaspijskoj državi bogatoj naftom koja zahvaljujući crnom zlatu ekonomski raste i privlači velika zapadna ulaganja, smatra da je za Europsku uniju važna dobra suradnja s tom zemljom radi diverzifikacije izvora energenata i sigurnosti energetske opskrbe.

EU se suočava s brojnim izazovima, među kojima je održivost europskog energetskog razvoja jedan od najvažnijih, pa su stoga i energetska opskrba Europe iz kaspijske regije i odnosi s Azerbajdžanom za EU vrlo važni, kazala je  hrvatska predsjednica u intervjuu za časopis Caspian Energy uoči posjeta Azerbajdžanu gdje će boraviti do utorka na poziv azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva.

Osim sa svojim domaćinom, predsjednica će se sastati s premijerom Arturom Rasizadeom te predsjednikom parlamenta Ogtajom Asadovom.

“Odnosi s Azerbajdžanom iznimno su važni za EU. Duboko sam svjesna važnosti postizanja strateškog partnerstva s tom zemljom”, kazala je predsjednica.

Istaknula je važnost odluke konzorcija Shah Deniz o izgradnji Transjadranskog plinovoda koji smatra optimalnom opcijom za opskrbu plinom jugoistočne Europe. “Taj projekt EU je priznala kao jedan od projekata od zajedničkog interesa i ključan je za poboljšanje sigurnosti opskrbe plinom”.

Projekt TAP-a kojim bi se jugoistok Europe opskrbljivao plinom iz područja Kaspijskog jezera, svečano je potpisan 2013. u Bakuu.

Hrvatska se odlučila tom projektu priključiti Jadransko jonskim plinovodom (IAP) , rečeno je tada u Bakuu gdje je bio i bivši premijer Zoran Milanović. Prvi kubici plina trebali bi, po tadašnjem planu, poteći plinovodom 2020.

Predsjednica uoči posjeta kaže da su upravo izgradnja IAP-a i LNG terminala na otoku Krku “naši prioritetni projekti, a kao takvi su na popisu europskih projekata od zajedničkog interesa”.

IAP smatra izvrsnim projektom koji bi omogućio da plin izravno iz kaspijske regije bude transportiran do europskih kupaca, a izgradnja plutajućeg LNG terminala na Krku otvara, kaže, mogućnost prijevoza plina sve to Poljske. Plinovod bi omogućio opskrbu zemalja sudionica, a višak bi bio transportiran za druge europske zemlje.

Hrvatska želi biti vidljivija u Azerbajdžanu

Grabar-Kitarović je naglasila da su geopolitičke napetosti povezane sa sukobom u Ukrajini potvrdile potrebu jačanja energetske sigurnosti u Europi koja je, iako je učinila mnogo, još uvijek “ranjiva na vanjske šokove” što je skrenulo pozornost i na potrebu izgradnje energetske infrastrukture i na nove dobavne rute.

U Azerbajdžanu koji godinama bilježi izvrstan ekonomski rast i radi na diverzifikaciji gospodarstva te pokušava poboljšati i ulagačku i poslovnu klimu, Hrvatska bi željela povećati svoju vidljivost, kazala je Grabar Kitarović, a ključni čimbenici na koje se pritom oslanja su izvozni proizvodi visoke dodatne vrijednosti i kvalitete, kao brodovi, elektronički sklopovi i komponente, lijekovi i medicinski proizvodi, softverska rješenja i strojevi za razminiravanje.

U sklopu službenog posjeta predsjednica će se obratiti  zajedno s azerbajdžanskim domaćinom hrvatskim i azerbajdžanskim poduzetnicima na gospodarskom forumu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i azerbajdžanske državne agencije za investicije AZPROMO.

Također će održati predavanje na Diplomatskoj akademiji u Bakuu te će se susresti s hrvatskom zajednicom u Azerbajdžanu čiji je vjerojatno najpoznatiji pripadnik izbornik tamošnje nogometne reprezentacije Robert Prosinečki.

Azerbajdžan je zemlja uključena u program Istočnog partnerstva EU-a koje čini šest bivših država Sovjetskog Saveza: Armenija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Gruzija, Moldavija i Ukrajina.

Partnerstvo je uspostavljeno 2009. kako bi se podržali pokušaji političkih, društvenih i ekonomskih reformi u tim zemljama u cilju jačanja demokratizacije i dobrog upravljanja, energetske sigurnosti, zaštite okoliša te gospodarskog i društvenog razvoja.

Gruzija, Moldavija i Ukrajina sklopile su s EU-om sporazume o pridruživanju, a Azerbajdžan je konstantno meta kritika zbog demokratskog deficita i stanja ljudskih prava.

Kontrovezni predsjednik Ilham Alijev

Nakon njezinih prethodnika, predsjednika Stjepana Mesića i Ive Josipovića, Grabar-Kitarović treća je osoba na čelu hrvatske države koja posjećuje Azerbajdžan, državu koju predsjednik Ilham Alijev (54) vodi čvrstom rukom otkad je 2003. umro njegov otac Hajdar, i sam na čelu države od 1993. godine.

Mesić je bio prvi hrvatski predsjednik u posjetu toj zemlji – 2007. godine,  nakon što je predsjednik Ilham Alijev boravio u Hrvatskoj u lipnju 2005. godine. Tada je već izražen interes za jačanje svekolike suradnje između dviju država, a posebice na području gospodarstva.

Uslijedio je posjet Ive Josipovića, u ožujku 2012. godine, a Alijevje  bio u Hrvatskoj u ožujku godinu poslije. Uz sastanke s državnim vrhom u središtu interesa bile su ponovno gospodarske teme i potpisivanje nekoliko sporazuma.

Posjet Alijeva Hrvatskoj nije prošao bez prosvjeda i upozorenja nevladinih organizacija da hrvatske vlasti suradnjom s Azerbajdžanom daju legitimitet kršenju ljudskih prava u toj zemlji.
Ilham Alijev nakon 2003. ponovno pobjeđuje na izborima 2008. i 2013. godine. EU ih je sve redom negativno ocijenila na poštivanju međunarodnih standarda.

Azerbajdžanski predsjednik uvelike se smatra kontroverznom osobom. Kritizira ga se za autoritarnu vladavinu, a spočitava mu se i navodna povezanost s korupcijom.

U “Panamskim dokumentima” objavljenim u proljeće ove godine koji otkrivaju da su svjetski bogataši, državnici i političari skrivali novac u poreznim oazama preko odvjetničke tvrtke Mossac Fonseca spominje se čitava obitelj Alijev, njegova supruga, kćeri i sin koji kontroliraju najvažnije sektore azerbajdžanske ekonomije.

Prije nepunih mjesec dana na referendumu su podržane ustavne promjene kojima se produžuje ostanak na vlasti predsjednika Alijeva, što su tamošnja oporba i skupine za zaštitu ljudskih prava osudile kao strategiju kojom bi se zacementirala dinastijska obiteljska vladavina.

Predsjednički mandat želi se produžiti na sedam godina, nasuprot sadašnjih pet, ali se želi i ukinuti dobna granica od minimalno 35 godina za kandidaturu za predsjednika  čime se, ocjenjuju analitičari, potencijalno otvara put sinu Ilhama Alijeva, 19-godišnjem Hajdaru, da naslijedi svojeg oca.

Azerbajdžan je zemlja s nešto više od devet milijuna stanovnika, od kojih je više od devedeset posto muslimana. U glavnom gradu Bakuu, koji se pomalo pretvara u pravi mali Dubai, ponovno zahvaljujući novcu od nafte, službeno živi nešto više od dva milijuna stanovnika, iako ih je zbog dolaska izbjeglica navodno puno više.

Maša Taušan

(Hina)

You may also like

0 comments