Analitičari Bloomberga
Globalna ekonomija ulazi u završnicu godine s usporavanjem inflacije koje stvara povoljne uvjete za “meko slijetanje.” No, političke prepreke, poput nadolazećih američkih predsjedničkih izbora, koje mogu donijeti drastično različite ekonomske ishode, i dalje izazivaju neizvjesnost. Istovremeno, globalni rast i dalje usporava, a sukobi u Ukrajini, na Bliskom istoku, te napetosti oko Tajvana dodatno opterećuju ekonomsku stabilnost.
Sjedinjene Države bilježe otpornost potrošnje i zapošljavanja, dok Kina pokušava stabilizirati sektor nekretnina kroz poticaje, iako ekonomisti očekuju da će velike ekonomije uskoro biti na testu. Trumpovi planovi za uvođenje visokih carina na kinesku robu mogu izazvati šokove u globalnoj trgovini, a procjenjuje se da bi SAD najviše izgubio u takvom scenariju, s padom BDP-a za 0,8% do 2028.
Europa se već suočava s niskom potražnjom i smanjenim ulaganjima, a novi trgovinski rat mogao bi ugroziti očekivano “meko slijetanje”. Rat na Bliskom istoku, uz rast cijena nafte, također prijeti globalnom rastu, dok će visoki državni dug ograničiti sposobnost vlada da odgovore na buduće ekonomske izazove.
Ovaj tjedan, od 21. do 26. listopada, u Washingtonu se održava godišnji skup MMF-a i Svjetske banke. Rasprave će se fokusirati na zabrinjavajuće razine globalnog duga, koji je premašio 100 trilijuna dolara. Poseban problem predstavljaju zapadne liberalne demokracije, gdje visoki omjeri duga u odnosu na BDP otežavaju javno financiranje i dovode u pitanje budućnost socijalnih, obrazovnih i zdravstvenih sustava.
Sjedinjene Američke Države i Kina prednjače u rastu globalnog duga, pri čemu SAD bilježi niske stope gospodarskog rasta i visoke rizike zaduživanja. Situacija je kritična, a prema procjenama MMF-a, SAD je na rubu fiskalne krize s globalnim implikacijama. Fiskalna odgovornost u Europi također je slaba, a mnoge zemlje već se suočavaju s posljedicama visoke zaduženosti, unatoč upozorenjima rejting agencija.
MMF upozorava da rast duga prijeti destabilizaciji globalne ekonomije u narednim godinama. Iako su javne financije Hrvatske trenutno stabilne, njena otvorenost i ovisnost o europskom gospodarstvu znači da je i ona u opasnosti u slučaju globalnog usporavanja. Europske institucije, poput ECB-a i Komisije, nastoje umanjiti te rizike, no njihovi optimistični pogledi ne odražavaju ozbiljnost situacije.
