Glede inflacije pretežu negativni rizici

Boris Vujčić

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u četvrtak je u Hrvatskom saboru rekao da za razliku od prognoza gospodarskog rasta, kod projekcija kretanja inflacije pretežu negativni rizici odnosno oni koji bi mogli dovesti do njenih viših stopa.

Vujčić je u Saboru, gdje je predstavio polugodišnju informaciju HNB-a o financijskom stanju, stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu prošle godine, podsjetio na projekcije HNB-a o gospodarskom rastu od 8,5 posto u ovoj godini, a od 4,1 posto u 2022. godini, što će, ocijenio je, pozitivno utjecati i na zaposlenost i plaće.

Pojasnio je da se negativni rizici po gospodarstvo odnose na mogućnost da će u četvrtom ovogodišnjem kvartalu u europodručju doći do pogoršanja epidemiološke situacije i posljedičnog pooštravanja restriktivnih mjera, što bi rezultiralo slabijom inozemnom potražnjom, a i negativno utjecalo na kretanje hrvatskog robnog izvoza.

Moguća je i slabija investicijska dinamika zbog rasta cijena građevinskog materijala i usluga, što bi se negativno moglo odraziti i na korištenje sredstava iz EU-ovih fondova.

Kada je riječ o inflaciji, po procjenama HNB-a ona će u ovoj godini ubrzati na 2,3 posto, a u 2022. blago usporiti na 2,1 posto. U dosadašnjem dijelu godine, ubrzavanje inflacije nastupilo je uglavnom pod utjecajem rasta cijena energije i prehrane, naveo je Vujčić, apostrofiravši i da kod projekcija kretanja inflacije pretežu negativni rizici, odnosno oni koji bi mogli dovesti do njenih viših stopa.

Tu je podsjetio i na restrikcije u isporuci električne energije u nekim kineskim pokrajinama, zbog čega će zasigurno doći do povećane potražnje za uvozom plina, čija je cijena vrlo visoka, rekao je guverner, dodajući i da je mogućnost supstitucije plina naftom u proizvodnji električne energije vrlo ograničena.

Rekao je da reakcije središnjih banaka ovise o izvorima inflacije i njezinoj naravi, a da u situaciji poput ove one u načelu ne djeluju jer ocjenjuju da je rast inflacije uzrokovan privremenim uvezenim troškovnim pritiscima.

Kazao je da su u ovoj godini manjak materijala i opreme utjecali na rast proizvođačkih cijena, dok je rast inflacijskih očekivanja potrošača vjerojatno povezan s ubrzanjem rasta cijena hrane.

Negativni rizici za inflaciju odnose se na mogući brži rast osobne potrošnje od očekivane, više cijene sirove nafte i drugih sirovina na svjetskom tržištu, izrazitiji rast cijena poluproizvoda zbog zastoja u opskrbnim lancima te na mogućnosti porasta određenih administrativno reguliranih cijena, izjavio je guverner.

Vujčić je istaknuo da se tržište rada u Hrvatskoj u potpunosti oporavilo od krize, razina zaposlenosti je iznad one iz 2019. godine, a zbog nedostatka kvalificirane radne snage, statistika svjedoči i priljevu oko 35 tisuća stranih radnika.

Guverner se osvrnuo i na pitanje prešutnih minusa te rekao da je HNB u tom slučaju reagirao vrlo promptno i spriječio da građani zapadnu u probleme, pri čemu su prve pritužbe potrošača došle tek u 2020. godini.

Zakonska inicijativa HNB-a, napomenuo je, ide u smjeru dodatnog reguliranja prešutnih prekoračenja, a kako bi se spriječile buduće neželjene posljedice, ukoliko građani dođu u situaciju da im se smanjuju minusi.

Cilj je da imaju jednaku zaštitu kao i u dopuštenim prekoračenjima, što između ostalog znači i da mogu dobiti otplatu minusa na 12 mjesečnih rata, rekao je Vujčić, dodajući da on preferira ograničavanje minusa na tri plaće.

No, ustvrdio je i da je po potrošače financijski efekt cijele priče vrlo mali.

Kada je riječ o polugodišnjoj informaciji HNB-a, čije predstavljanje je i zakonska obaveza, Vujčić je rekao da je cijelu prošlu godinu obilježila pandemija koronavirusa, no kako su se u drugom dijelu 2020. godine počeli nazirati znakovi gospodarskog oporavka, koji se snažnije materijaliziraju u ovoj godini, u kojoj se ekonomska aktivnost ubrzala i već premašuje razine iz predpandemijske 2019. godine.

Podsjetio je da je u Hrvatskoj najveći doprinos padu BDP-a u drugom polugodištu 2020. na godišnjoj razini došao od pada ukupnog izvoza i osobne potrošnje, no oba ta segmenta su rasla u odnosu na prvu polovicu lanjske godine.

Broj zaposlenih u drugoj polovici 2020. započeo je blagi rast te se krajem prosinca približio pretkriznoj razini, a istovremeno se smanjio i broj nezaposlenih, izjavio je između ostalog Vujčić, apostrofirajući i da je infllacija tada uglavnom bila negativna, najviše pod utjecajem nižih cijena energije, kao i pada potražnje uslijed “zatvaranja”.

Istaknuo je i da je HNB “promptno” stabilizirao uvjete na domaćim financijskim tržištima već u proljeće 2020., tako da u drugoj polovici godine nije bilo potrebe za dodatnim mjerama monetarne politike, osim za otkupom deviza od banaka, čime su ublaženi nešto izraženiji aprecijacijski pritisci u drugoj polovici godine.

0 comments