Glavaš: Nafta je resur koji će biti značajan još dugo

Snaga hrvatske energetike Poslovnog dnevnika
Iako energetika neumitno ide prema održivosti i obnovljivim izvorima, tradicionalni stupovi energije, nafta i plin, će još dugo činiti važnu sastavnicu svakog energetskog miksa, rečeno je na diskusiji Nafta i plin u sklopu konferencije o snazi hrvatske energetike.

Marin Zovko, predsjednik Uprave Plinacroa, zadovoljan je što je i nova energetska strategija prepoznala važnost plina. “Prirodni plin ima veliku ulogu u prometu, primjer Italije je najbolji. Tu se ne radi samo o LNG-u koji će doći nego i o stlačenom prirodnom plinu (CNG) koji već imamo i samo treba izgraditi više punionica za kamione i autobuse”, kaže Zovko. Dodaje da će Plinacro imati značajne investicije u svoju infrastrukturu, 700-800 milijuna kuna u plinovode koji će omogućiti da se plin s LNG terminala plasira na tržište.

Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin svjestan je da je transformaciju na zelenu energiju nemoguće provesti brzo te da u međuvremenu treba koristiti naše potencijale, posebice u plinu. “Plinska infrastruktura je u Hrvatskoj izgrađena vrlo kvalitetno te bi je trebalo više koristiti. Energetska neovisnost je važna jer se stanje na tržištu stalno mijenja, zbog tržišnih i sve više političkih razloga, te će nam LNG terminal dati dodatnu sigurnost”, kaže Pudić.

Upozorio je da je infrastruktura punionica presudna za razvoj bilo koje vrste čistih tehnologija u prometu.

Završna diskusija na konferenciji Poslovnog dnevnika Snaga hrvatske energetike, jučer u Zagrebu, pripala je panelu o obnovljivim izvorima energije, te njihovu daljnjem razvoju, ulaganjima, premijskom modelu, a govorilo se i o državnoj podršci, smjernicama iz energetske strategije, potencijalima i preprekama.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kako je podsjetio Ivan Ćutić iz Fonda, najavio je za danas 18. rujna objavu javnog poziva za sufinanciranje fotonaponskih elektrana na obiteljskim kućama, kojim su obuhvaćeni sustavi priključeni na mrežu i ‘off grid’ sustavi, a ovisno o lokaciji će se za sustav i stručni nadzor moći dobiti 40, 60 ili 80 posto sufinanciranja, maksimalno do 75.000 kuna.

Za proizvodnju električne energije uz pomoć sunca građanima je osigurano ukupno 20 milijuna kuna. “To je još jedan u nizu projekata Fonda. Kod nas nema toliko birokracije pa sve ide brže. Važno nam je i EU financiranje. Svi imamo koristi od novca koji dolazi izvana”, naveo je Ćutić. Mišljenja je da treba mijenjati mentalitet jer dok pojedinci, primjerice, recikliraju, mnogima to još neko vrijeme neće prijeći u naviku.

“Nismo napravili dovoljno, a za to kažu da trebamo biti bogatije društvo. Moramo omogućiti potencijal i osigurati zelenu domenu, uhvatiti značajne trendove, a naše investicije trebaju biti kontinuirane. Hrvatski sustav je izgrađen, umrežen i dobar, a nagle promjene nisu dobre, moraju biti sporije i pod nadzorom kako bi se uključeni subjekti mogli kvalitetno pripremiti”, rekao je Boris Markota iz tvrtke HOPS. Ravnatelj Regee Julije Domac je spomenuo Poljake koji su hrvatsku administraciju opisali sporom i neučinkovitom zbog čega Hrvati kaskaju s promjenama.

“Istina je da smo pasivni. Što se tiče energetske strategije, ne vidim kako ćemo točno financirati bilo kakve scenarije, problematično je po pitanju udjela financiranja. Strategija je trebala biti sjajna prilika da programiramo naš operativni program, a nismo znali kako treba raditi i što financirati. Mislim da ćemo zbog nezainteresiranosti i tromosti društva još malo pričekati da budemo onoliko zeleni koliko želimo biti, na tome treba raditi”, rekao je Domac i poručio da budućnost leži u integraciji energetike i prometa.

“Energetska sigurnost je i nacionalni klimatski plan koji bi trebao razviti rokove koji bi dali nove potencijale, a ima ih. Riječ je o gigavatima nove energije i energije sunca do 2030., koja nam je pred vratima koliko god se čini daleko”, rekla je Dubravka Brkić iz tvrtke Hrvatski operator tržišta energije. U vezi električnih vozila smatra da moramo imati širi aspekt izgradnje infrastrukture i ulaganja, znati u čijem su vlasništvu punionice te tko su opskrbljivači zelenom energijom. “Pozitivan trend u Europi je više zadruga na lokalnoj razini i projekata zelene energije, a edukacija građana i sinergija ministarstava pripomogla bi razvoju zelene Hrvatske”, smatra Brkić.

Na konferenciji Snaga hrvatske energetike prezentaciju o novoj energetici održao je dr. Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske – Regea. Danas, 2019., bitno je drugačije govoriti o temi nego prije 10 godina, istaknuo je i dodao da su ovo stoljeće obilježile vijesti o klimatskim promjenama i brzim promjenama u energetici.

Ivana Ivančić, članica Uprave PPD-a, kaže da nisu zadovoljni sadašnjom pozicijom plina kao energenta u energetici i društvu. “Treba se više poraditi da plin postane tranzicijsko gorivo, sektor prometa može povećati korištenje plina. Strategija predviđa značajne investicije u infrastrukturu, zgradarstvo i električnu energiju, a da nije na pravi način obrađen njihov utjecaj na gospodarstvo i zelenu tranziciju”, ističe Ivančić.

Barbara Dorić, direktorica LNG Hrvatska navodi da nova energetska strategija, na čijoj izradi je sudjelovala, radi balans svih energetskih potencijala te daje prostor za razvoj svih segmenata. “Ciljevi su postavljeni malo preambiciozno, no vrijeme i tržište će pokazati”, kaže Dorić. Dodaje da je važnost LNG-a u činjenici da omogućuje prelazak prometa na čistu tehnologiju jer teški kamioni i brodovi bi ga mogli koristiti za pogon.

No, to podrazumijeva, kaže, izgradnju infrastrukture koja će obuhvatiti punionicu na svakih 400 km ceste i punionicu u svakoj luci. Hrvoje Glavaš, direktor Strateškog poslovanja i javnih poslova Ine upozorava da treba voditi brigu o energetskim potencijalima Hrvatske. “Znam da je sad fokus na transformaciji na niskougljične tehnologije i OIE, ali imamo značajne kapacitete naftnih i plinskih polja. Nafta je resurs koji će biti značajan još dugo. Možda će se u prometu osobnih automobila nešto skoro promijeniti na prelasku na nove tehnologije, ali imamo kamione, brodove i avioni koji će još dugo vremena koristiti naftu kao energent”, kazao je Glavaš, a donosi Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments