[vc_row][vc_column width=”1/3″]Hrvatska i Njemačka posvađale su se, navodno, najmanje četiri puta u posljednjih osam mjeseci o budućnosti Bosne i Hercegovine. Kamen spoticanja bilo je unutarnje uređenje “najkompliciranije” države na svijetu, kako Bosnu i Hercegovinu znaju zvati.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Dok Njemačka zahtijeva da Bosna i Hercegovina bude uređena kao građanska država, u kojoj građanin uživa prava kao pojedinac, a ne pripadnik određene etničke skupine, navodi Večernji list, pozivajući se na pouzdane i dobro informirane izvore, Hrvatska se tome protivi, jer strahuje od mogućih posljedica po stabilnost. Po istim izvorima, hrvatska strana traži jednakopravnost tri konstitutivna naroda.[/vc_column][/vc_row]
No, političkom analitičaru Davoru Gjeneru ne čini se da su hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i Banski dvori previše angažirani oko Bosne i Hercegovine. Smatra da “zagovaraju jasan koncept, a on je zasnovan na potpori otvaranju institucionalnog dijaloga Bosne i Hercegovine s Europskom unijom”. Podsjeća i na nedavno održanu sjednicu dviju vlada, na kojoj je potpisan ugovor o strateškom savezništvu Hrvatske i Bosne i Hercegovine, vezano uz njeno pristupanje Uniji.
[vc_row][vc_column width=”2/3″]
“Hrvatska lobira u forumima koji su joj otvoreni za otvaranje europske perspektive Bosne i Hercegovine. Hrvatska se zalaže za fast track za Bosnu i Hercegovinu i individualno vrednovanje napretka svake zemlje u procesu, pri čemu je trenutno vrlo prepoznatljivo liderstvo Crne Gore u ovom prostoru”, ukazuje Gjenero.
Za mogući diplomatski sukob Hrvatske i Njemačke kaže kako je “hrvatski ponder unutar EU-a vrlo skroman, a Hrvatska je do sada propuštala unutar EU-a lobirati i zagovarati svoje prijedloge i rješenja”. “Koncept u kome bi Hrvatska ratovala protiv Njemačke i Turske je posve neuvjerljiv. Donedavni ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier zagovarao je oživljavanje trilaterale Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Turska, koju vlada Zorana Milanovića nije ‘prigrlila’, a stvarno je otvarala priliku Hrvatskoj da poveća svoj utjecaj”, podsjeća Gjenero.
Objašnjavajući koncept građanske države, podsjeća da je suprotan konceptu što ga je Njemačka zagovarala zajedno s Velikom Britanijom kao rješenje za Bosnu i Hercegovinu. I Hrvatska je, dodaje, bila čvrsto za njemačko-britanski prijedlog. Po njegovim riječima, “princip jedan čovjek – jedan glas savršeno funkcionira u homogenim društvima, ali u složenim društvima daje opasan efekt”.
“Time što ćemo se ponašati kao da biračko tijelo nije podijeljeno u tri nacionalna korpusa, ta podjela neće nestati. Samo će nestati mehanizmi zaštite manjina. A demokratski je poredak samo onaj u kome je osigurana vladavina većine, ali su ujedno i manjine zaštićene. Ovakav sustav primijenjen u današnjim uvjetima u Bosni i Hercegovini rezultirao bi majorizacijom i potiskivanjem manjinskih grupa – ili na lokalnoj razini, ili na razini centralne države”, zaključuje Gjenero za Al Jazeeru Balkans.
[/vc_column][vc_column width=”1/3″][quote_colored name=”” icon_quote=”no”]Davor Gjenero smatra kako bi ‘Bosnu i Hercegovinu bilo najbolje organizirati kao konsocijacijsku zajednicu triju konstitutivnih naroda, u kojoj bi sva tri naroda imala pravo izbora vlastite političke elite’. ‘Elite moraju osvijestiti da je identitet Bosne i Hercegovine nešto više od pukog zbroja triju posebnih identiteta, da je Bosna i Hercegovina ugrožena ‘dodana vrijednost’ i da svi moraju djelovati u korist očuvanja te ugrožene vrednote. Realnost govori kako političke elite nisu spremne na stvarne kompromise, a često iz fokusa gube ‘dodanu vrijednost’, što Bosni i Hercegovini daje pluralni politički identitet’, navodi. [/quote_colored][/vc_column][/vc_row]
