Geopolitika, hrana i fosilna energija u fokusu G7

Analiza DW-a

U idiličnom planinskom svijetu dvorca Elmau, njemački kancelar je drugog dana samita G7 primio šefove država i vlada Argentine, Indije, Indonezije, Senegala i Južnoafričke Republike – “demokracija budućnosti i s budućnošću”, kako ih naziva Olaf Scholz.

G7, sedam velikih industrijskih država – Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija, Japan, Kanada i SAD – traže partnere i saveznike. Još i prije ruskog napada na Ukrajinu postalo je jasno da se svijet ponovno dijeli na zone moći i utjecaja. Tko je na čijoj strani? Tko je prijatelj, tko neprijatelj?

Kina nezaustavljivo i uz korištenje velikih resursa korača naprijed na svom Novom putu svile i pokušava vezati brojne zemlje uz sebe kroz kreditiranje i infrastrukturne projekte poput širenja luka ili izgradnje željezničkih pruga. G7 i EU odavno su to prepoznali, ali su dosad učinili malo da se tome suprotstave. To bi sada trebalo promijeniti.

Projekt “Partnerstvo za globalnu infrastrukturu i ulaganja” preciziran je prvog dana summita. Ideja koja je već razvijena na posljednjem summitu G7 pod britanskim predsjedanjem, sada je podržana sa 600 milijardi dolara. To je namijenjeno financiranju projekata za infrastrukturu, zaštitu klime i zdravlje u zemljama u razvoju. Fokus će biti na Africi, ali mogu sudjelovati i druge siromašnije zemlje. Program traje do 2027.

Indonezija i Indija su sadašnji i budući predsjedatelji G20, Senegal predsjeda Afričkom unijom, a Argentina Zajednicom država Latinske Amerike i Kariba.

“Kao demokracije, mi gledamo na svijet na sličan način i dobro je, važno i potrebno da međusobno razmjenjujemo ideje”, rekao je Scholz nakon prvog kruga rada. “Uzajamno slušanje stvara međusobno razumijevanje i to olakšava zajednički rad.” Razgovaralo se o pitanjima zaštite klime, opskrbe energijom i borbe protiv gladi u svijetu.

Glavna točka spora je kako se nositi s Rusijom. Kad su Ujedinjeni narodi u ožujku osudili napad Rusije na Ukrajinu i pozvali Kremlj da prekine agresiju, Indija, Senegal i Južnoafrička Republika su bili suzdržani. Argentina i Indonezija također nisu na liniji Zapada po pitanju sankcija Rusiji, a Indija sada uvozi još više ruske nafte nego prije rata.

Zemlje G7 žele pokrenuti 600 milijardi eura investicija u infrastrukturu do 2027. Od toga bi koristi trebali imati ljudi širom svijeta, kao i zaštita klime. To je i kontra-program kineskom „Novom putu svile”.

Demokratske industrijske nacije znaju da, unatoč svojoj gospodarskoj moći, ne mogu izolirati Rusiju ako druge države zaobilaze sankcije. A one se pak s Rusijom ne žele posvađati iz ekonomskih razloga.

Međutim, G7 se ne bavi samo geopolitičkim ciljevima, već i resursima za gospodarstvo. Zapad se želi izvući iz energetske ovisnosti o Rusiji. Afrika ima ogromne rezerve plina koje još nisu iskorištene. Senegal bi mogao isporučivati ukapljeni plin ​​LNG, a već se vode razgovori o otvaranju novog plinskog polja prirodnog plina pred obalom zapadne Afrike. Ruske isporuke nikla mogle bi se zamijeniti uvozom iz Indonezije, a to je i zemlja s velikim zalihama kamenog ugljena.

Ti apetiti industrijskih zemalja nimalo se ne sviđaju zaštitnicima klime i oni zvone na uzbunu. “Javna sredstva za nova plinska polja na globalnom jugu značila bi neodgovornost u smislu i klimatske politike i pomoći zemljama u razvoju”, kaže Dagmar Pruin, predsjednica njemačke nevladine organizacije “Brot für die Welt”. Nakon što je i Njemačka tijekom posljednje konferencije o klimi u Glasgowu objavila da od 2023. više neće ulagati u fosilna goriva u inozemstvu, sada prijeti “ogroman korak unatrag u smislu klimatske politike”.

Na kraju samita u Elmauu se planira objavljivanje deklaracije prema kojoj bi se sedam velikih industrijskih zemalja obvezalo na borbu protiv klimatskih promjena. Istovremeno se, međutim, želi jamčiti sigurnost opskrbe energijom. Ugljen se želi što je prije moguće izbaciti iz upotrebe i žele se širiti obnovljivi izvori energije, ali na „socijalno pravedan“ način. Ukapljeni plin bi trebao dobiti važnu ulogu u premošćenju mogućih uskih grla u opskrbi energijom, posebno u Europi.

Moskva i Peking sumnjičavo gledaju na pokušaj G7 da sklopi bliža savezništva s demokratskim zemljama u razvoju. Rusija i Kina neće stajati po strani dok Zapad nastoji proširiti svoju sferu utjecaja. Vidjelo se to i nekoliko dana prije samita G7 na virtualnom sastanku zemalja BRICS-a, u koje pripadaju, osim Rusije i Kine, još Brazil, Južnoafrička Republika i Indija.

U svom govoru, ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je na veću gospodarsku suradnju unutar grupe i najavio da će isporučivati ​​više umjetnog gnojiva Brazilu. Zašto samo u Brazil? Možda zato što su šefovi država i vlada Indije i Južnoafričke Republike putovali u Elmau?

Sljedeća runda ovog globalnog natjecanja će biti na samitu G20 koji bi se u studenom trebao održati na indonezijskom otoku Baliju. Uz Kinu, Rusija je također dio skupine G20. Kako je najavljeno, ruski predsjednik Vladimir Putin planira dolazak.

A Zapad? Dok je kancelar Olaf Scholz rekao da će odlučiti “neposredno prije samita” i ovisno o trenutnoj situaciji, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je u Elmauu izjavila da će definitivno sjesti za stol s Putinom. “Važno mu je reći u lice što mislimo o njemu”, naglasila je, a donosi DW-

You may also like