[vc_row][vc_column width=”1/3″]Cijene nafte porasle su u srijedu na međunarodnim tržištima prema 59 dolara, poduprte očekivanjima da će službeni podaci iz SAD-a potvrditi snažan pad zaliha a dodatnu potporu pružaju im i geopolitičke napetosti oko naftom bogatih Iraka i Irana.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 54 centa u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 58,42 dolara. Na američkom tržištu barelom trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni, od 52,09 dolara.
Izvješće Američkog instituta za naftu (API) pokazalo je jučer da su zalihe sirove nafte u SAD-u pale u prošlom tjednu za 7,1 milijun barela.
[/vc_column][/vc_row]
Američka vlada objavit će službene podatke tokom dana. “Na tržištu očekuju da će izvješće američke vlade koje će biti objavljeno predvečer poduprijeti rast cijena pa su one u Londonu već ponovo krenule prema 60 dolara po barelu”, objašnjava Hans van Cleef iz ABN Amroa.
Investitori pozorno prate i zbivanja na Bliskom istoku, gdje su napetosti na sjeveru Iraka zaprijetile opskrbi naftom. Iračke vlasti zauzele su početkom tjedna Kirkuk, središte naftne industrije u regiji koje su kontrolirale kurdske snage. Time je Bagdad reagirao na kurdsku referendumsku odluku o neovisnosti.
Kroz kurdski naftovod dnevno se prema turskoj luci Ceyhan na Mediteranu transportiralo 600 tisuća barela nafte a sada je obujam smanjen na 225 tisuća barela dnevno, saznaje se iz neimenovanih izvora. “Ostaje da se vidi hoće li Kurdi, nakon što su se povukli iz regije na koju polažu pravo, dopustiti da se sirova nafta transportira naftovodom preko njihova teritorija u tursku mediteransku luku Ceyhan”, upozoravaju analitičari Commerzbanka.
Irački ministar nafte izvijestio je da je od kompanije British Petroleum zatražio da razvija naftna polja u Kirkuku. Odgovorili su da im se ne žuri vratiti u regiju dok se ne poboljšaju sigurnosni uvjeti.
Izvršni direktor BP-a Bob Didley podsjetio je da su obustavili proizvodnju u Kirkuku od 2015. godine kada su kurdske snage preuzele kontrolu nad naftnim poljima i povećale proizvodnju kako bi više izvozile prema Ceyhanu.
Na iračku krizu nadovezuje se spor SAD-a i Irana, nakon što američki predsjednik Donald Trump prošlog tjedna nije potvrdio da Iran poštuje nuklearni sporazum. Kongres sada ima rok od 60 dana da odluči o sljedećim potezima prema Teheranu. U prethodnom krugu sankcija blokiran je iranski izvoz od milijun barela dnevno.
Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 55,83 dolara, što znači da je ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni dan trgovanja.
