Gazprom bi mogao kupiti INA-u nakon rješenja spora s MOL-om

U emisiji Novi dan N1 televizije gostovao je ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov rekavši kako j e Rusija  definitivno velika sila, ali mi se zalažemo da ne postoji samo jedna središnja, svjetska sila. Želimo uključenje Kine, Indije, EU. Mi nismo prijetnja nikome i ne razumijemo zašto NATO-va infrastruktura dolazi sve bliže Rusiji, pogotovo kada je u pitanju proturaketni program.

Rusija je prijatelj i partner EU, slavenska miroljubiva zemlja, mnogi ruski vojnici poginuli su za mir i sigurnost u Europi. Htio bih iskoristiti ovu prigodu da se zahvalim hrvatskim granđanima. Naime, svaki dan mi stiže 20 do 25 poruka podrške zbog intervencije u Siriji. Hrio bih im se zato zahvaliti i čestitati im Dan neovisnosti.

Je li izazovno biti ruski ambasador u zemlji članici NATO saveza i Europske unije, kao što je Hrvatska? “Bio sam veleposlanik u brojnim zemljama, ali velika mi je privilegija biti veleposlanik u ovoj zemlji s obzirom na tradicionalno prijateljske odnose Hrvatske i Rusije. Ponosan sam na tu činjenicu i nastojat ću naše odnose dovesti na višu razinu. Tu sam tek tri mjeseca, ali sreo sam gotovo sve predstavnike javnih institucija i što sam više ovdje, to se više zaljubljujem u Hrvatsku. Imate prekrasnu zemlju, ljubaznih ljudi. EU i NATO nam nisu problem i smatram da postoji potencijal da dodatno razvijemo odnose.”

Koliko Rusija pati zbog sankcija EU i baca li to sjenu na suradnju između Hrvatske i Rusije? “Nažalost, to nije bio naš izbor. Te mjere su poduzete i mislim da će one vremenom biti ukinute. EU zbog sankcija gubi više nego Rusija – gotovo 100 milijardi dolara godišnje. Što se tiče Hrvatske, one ne utječu puno. Mislim da RH zbog sankcija gubi 20 milijuna eura. Zalažemo se za ukidanje sankcija kada se riješi problem Ukrajine. Rusija i EU su prirodni i logični partneri i imamo zadatak da s njima uspostavimo normalne ekonomske odnose.”

Zašto je Rusija od samog početka isključila Hrvatsku iz plana za Južni tok? “To nije bio naš izbor, već politika EU. Vrlo smo zainteresirani za povratak u Hrvatsku. Rusija opskrbljuje Hrvatsku s više od milijun tona plina, između 50 i 60 posto plina na hrvatskom tržištu je iz Rusije, no dolazi preko drugih država. Moja je ambicija da dovedem Gazprom i druge velike kompanije u Hrvatsku.”

Što bi mogla biti posljedica odluke EU da se usprotivi ili čak blokira Južni tok? “Mislim da će Rusija, neovisno od tih pokušaja, nastaviti s opskrbom EU plinom, Hrvatske također. To neće biti prepreka. Tražimo alternativne mogućnosti, ali nećemo činiti ništa što će naštetiti državama članicama EU. Vjerujem da će naša suradnja biti na obostarano zadovoljstvo. EU treba ruski plin i to ne treba koristiti kao politički instrument.”

Jeste li svjesni da je američki ambasador hrvatskim vlastima poslao pismo u kojemu se zauzima da protiv toga da hrvatske kompanije i ministar gospodarstva putuju u Moskvu i traže investicije i trgovinske veze? “Pretpostavljam da je postojao pritisak Bruxellesa i Washingtona, no Hrvatska unatoč EU i NATO-u ima svoja stajališta. Hrvatski gospodarstvenici bili su u Rusiji u veljači, a upravo pripremamo i gospodarski forum u Hrvatskoj.”

Biste li preporučili ruskim kompanijama da pokreću biznis ili investiraju u Hrvatsku? Biste li im preporučili kupnju INA-e? “Da, podržavamo suradnju s INA-om i želimo je povećati. Volumen ruskih ulaganja u Hrvatsku nije velik – 400 milijuna dolara, ali zajedničkim naporima mogli bismo ga povećati na miijardu dolara u narednih godinu dan”a.

Jeste li zabrinuti zbog najveće izbjegličke i migrantske krize u Europi od Drugog svjetskog rata? Hrvatska se nalazi na ruti prolaza izbjeglica. “Naravno da jesmo, mi smo partneri EU, naglašavam, strateški partneri u problemima s kojima se suočava. Razumijemo i razloge zašto dolazi do tako velikog vala. To je nestabilna situacija u Siriji, Libiji i Iraku. Ne želim politizirati, ali svi dobro znamo koji je razlog. To je politika pojedinih zemalja koje su odlučile skloniti s vlasti vladare u tim zemljama, što je prouzrokovalo kaos, najprije u Iraku i Libiji, zatim u Siriji. Rusija je zainteresirana za stabilnost u tim zemljama. U građanskom ratu u Siriji ubijeno je 300 tisuća ljudi, a četiri milijuna ljudi je pobjeglo. Zato nam je prioritet da uništimo interese i infrastrukturu ISIL-a i onda da pokrenemo političke procese. Pogrešno je reći da smo mi u potpunosti za Bašara al-Asada. Mi želimo surađivati s vojskom režima, koja se bori protiv ISIL-a i promovirati politički dijalog s opozicijom. Smatramo ga zakonitim predsjednikom. Ako dođe do izbora u Siriji nakon stabilizacije i ako građani glasaju za nekoga drugog, mi ćemo surađivati s njim. Dosadašnji zračni napadi ruskog zrakoplovstva bili su vrlo uspješni – više od 140 objekata ISIL-a smo uništili. Za 10 dana smo napravili puno više nego Amerika i njihovi saveznici u godinu i pol. Nakon toga moramo pomoći političkim procesima. Uzgred rečeno, vojska Bašara al-Asada je jedina koja se bori protiv ISIL-a. Pozivamo iz Slobodnu sirijsku armiju da se uključi u borbe protiv terorizma, jer ga pobijediti možemo samo zajedničkim naporima, a spremni smo na suradnju i s NATO paktom u borbi i uništenju potencijala ISIL-a.”

Kako gledate na optužbe protiv sirijskog režima da je koristio kemijsko oružje protiv vlastitih građana, civila? “O tome nemamo potvrde, ni sa sastanka UN-a. Znamo da Asad ne koristi kemijsko oružje protiv svog naroda. To mogu koristiti teroristi i oni koji se bore protiv Asada.”

Kako komentirate optužbe da je rusko zrakoplovstvo samo u 10 posto slučajeva ciljalo ISIL, a da su ostale mete bile Asadovi protivnici? “Ne, ne mogu potvrditi to izvješće, to je prpopaganda protiv Rusije! 90 posto meta jesu bili ciljevi ISIL-a. Možda je bilo štete za neposredno okruženje tih ciljeva, ali uvjeravam vas da se mi ne uplićemo u unutarnje odnose u Siriji. Ono što mi radimo je jedna od najučinkovitijih akcija do sada i cijelo čovječanstvo bi moralo biti zadovoljno našim naporima.”

Što je sa izvještajima da su projektili pali i na turski zračni prostor? “Bila su dva incidenta i mi smo se ispričali. Granica između Sirije i Turske vrlo je blizu vojne baze gdje su smješteni naši zrakoplovi, ali nastojat ćemo da to ne utječe na naše prijateljstvo s Turskom. Uvjeravam vas da je svih 26 projektila pogodilo objekte u Siriji.”

Je li rizična činjenica da sirijskim zračnim prostorom trenutno krstare i ruski i američki avioni? “Ne, mi smo uspostavili suradnju. Osim SAD-a, surađujemo i sa Irakom i Iranom. Nadam se da će naši vojni stručnjaci riješiti eventualne probleme. Mi smo za široku antiterorističku kolaiciju, koja uključuje SAD.”

Jeste zabrinuti zbog podizanja zidova i bodljikavih ograda na mađarskoj granici? Postoji li EU još uvijek kao prostor slobodnih granica? “Mi smo protiv svih zidova. Imali smo jedan nakon Drugog svjetskog rata, koji je riješen dobrom voljom tadašnjeg Sovjetskog saveza. Siguran sam da novih zidova neće biti i da će se sankcije ukinuti. Rusija i EU ne mogu jedna bez druge. Što se tiče ograde na hrvatsko-mađarskoj granici, to nije dobar izbor. Cijenim učinkovite mreže policije i tijela Hrvatske u načinu na koji ste se bavili izbjeglicama. Bili ste jedna od najučinkovitijih zemalja kada je riječ o nošenju sa izbjegličkom krizom.”

Bi li Rusija dozvolila prijelaz granice izbjeglicama i ulaz u svoju zemlju, odnosno biste li se odlučili na zatvaranje ili propuštanje izbjeglica? “Zašto se tako snažno borimo protiv ISIL-a ? U njihovoj vojsci ima dvije do tri tisuće terorista. Činjenica je da bi se mogli vratiti u Rusiju i na Kavkaz i destabilizirati situaciju kod nas. U Rusiji imamo oko milijun izbjeglica uglavnom iz Ukrajine, pa imamo dosta iskustva. Namjera nam je da ne dopustimo takav priljev izbjeglica. No, ako do toga dođe, rješavat ćemo tu krizu na human način, bez zidova. Trenutno nije pitanje bi li prihvatili izbjeglice. Ako postoji prijetnja za Europu, spremni smo prihvatiti izbjeglice.”

Kada je u pitanju Ukrajina, Rusija je optužena za nagle akcije. “Siguran sam da ćemo u godinama koje dolaze ukrajinsku krizu riješiti političkim putem, taj proces ide dosta dobro. Obje strane su primijenile odredbe ugovora iz Minska, a sada treba riješiti političke probleme statusa Donbasa i amandmane ustava, koji bi dali više autobomije tim oblastima. Pregovori iz Pariza rezultirali su time da izbora u Donbasu nema. Postoji spremnost za usko surađivanje s Kijevom. Izravna komunikacija na relaciji Kijev-Lugansk-Donjeck jest potrebna. Postoje vojni dobrovoljci sa obje strane, kao što znate, jer su i neki Hrvati ondje, no redovite ruske vojske u Donbasu – nema. Mi želimo da Ukrajina bude jedinstvena, ne želimo pripojenje Donbasa. Želimo političko rješenje, ali izravnim pregovorima Kijeva i tih regija.”

Rusiju se često kritizira zbog kršenja ljudskih prava, pogotovo kada su seksualne manjine u pitanju. “Naprotiv, Rusija je dobar primjer rješavanja tih problema. Kao diplomat sam vrlo kritičan, godinama sam predstavljao Rusiju u OESS-u. Imamo problema s ljudskim pravima, ali rješavamo ih i to umnogome ovisi o EU i SAD-u, koje moraju naučiti od nas kako se to radi”. donosi N1televizija.

Rusi dobrodošli gosti u Hrvatkoj, pogotovo u hotelima. Vidite li mogućnost da postignemo sporazum o viznom režimu, što je trenutno prepreka za ruske turiste? “Mislim da ste se obratili na pravu adresu! Prije četiri godine sam pregovarao u Hrvatskoj oko ukidanja viza. Kada je počela kriza u Ukrajini riješili smo 90 posto problema. Siguran sam da nema druge opcije nego da se vize uklone. Otkad je RH u EU, mislim da to nije problem za ruske turiste. Vaš konzularni odjel u Rusiji je vrlo proffesionalan i nema kašnjenja s izdavanjem viza. No, Rusi su domoljubi i oni ne žele u države koje uvode sankcije Federaciji, ali vjerujem da će i ove godine doći 50 do 60 tisuća turista, mada ih je znalo doći i sto tisuća. Jedan Rus potroši 20 puta više nego prosječni turist, bogati su, a turizam je vrlo važan izvor prihoda RH. Podržavat ću sve što je dobro za Hrvatsku, jer je to dobro i za Rusiju.”

You may also like

0 comments