Natezanja i verbalna prepucavanja već na aerodromu, sukob oko Južnog kineskog mora i ljudskih prava – odnos između Kine i SAD-a su ledeni. Loš znak za summit G20?
Tenzije između Kine i Sjedinjenih Američkih Država zasjenile su summit 20 vodećih industrijskih zemalja i zemalja u ubrzanom industrijskom razvoju. Razilaženja u mišljenjima se kreću od spora oko otoka u Južnom kineskom moru preko postavljanja američkog obrambenog raketnog štita u Južnoj Koreji do toga da Kina odbija “inozemno miješanje u svoju unutarnju politiku kada je riječ o ljudskim pravima”. Dakle, nimalo jednostavno ozračje za Obamin posjet Kini koja je domaćin summita G20. Američki mediji su komentarali da je incident između kineskih snaga sigurnosti i delegacije Sjedinjenih Država prilikom dolaska u zračnu luku istočnog kineskog grada Hangzhoua simptomatičan za loše odnose između dvije zemlje. Obaminu savjetnicu za sigurnost Susan Rice su, naime, nervozni kineski pripadnici sigurnosnih službi prilično grubo i nediplomatski zaustavili tako da se morao umiješati jedan agent tajne službe. I američki novinari u pratnji predsjednika su dočekani bez dobrodošlice. U jednom trenutku su skoro potjerani iz okruženja političara.
Kina je prethodno ljutito reagirala na Obamine kritike kineske hegemonističke politike u sporu oko otoka sa susjednim državama. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova je priopćilo kako se radi o “neodgovornim primjedbama”. Šef partije i predsjednik Kine Xi Jinping u svom je razgovoru s Obamom odbacio optužbe i zatražio od Sjedinjenih Država ‘konstruktivniju ulogu’ u očuvanju mira i stabilnosti u Južnom kineskom moru. Kina će “žestoko” braniti svoj teritorijalni integritet i pomorske interese, upozorio je Xi. Ministarstvo vanjskih poslova u Pekingu optužilo je SAD da ima “dvostruke standarde”. Sjedinjene Američke Države nemaju pravo govoriti o sporu oko otoka, jer nisu ratificirale Konvenciju o pravu mora (UNCLOS), kazao je glasnogovornik Ministarstva. Ovo je bila reakcija na intervju koji je Obama dao za tv-postaju CNN u kojem je on zbog kineskih postupaka u sporu oko otoka sa susjedima Kinu pozvao na uzdržanost i upozorio na “posljedice”. Kina ignorira presudu Međunarodnog arbitražnog suda u Haagu u kojoj jasno stoji da Kina nema pravo na otoke u Južnom kineskom moru.
Kina naime ima teritorijalne pretenzije na skoro cijelo Južno kinesko more bogato ribom i drugim prirodnim resursima, čemu se protive druge obalne države – Filipini, Brunej, Malezija i Vijetnam. A Si je u svom govoru nedvosmisleno izrazio protivljenje američkom raketnom obrambenom sustavu (THAAD) postavljenom u Južnoj Koreji.
Kina ove zaštitne mjere vidi kao prijetnju, iako su one zapravo usmjerene protiv provokacija Sjeverne Koreje. Xi je zahtijevao da Obama poštuje kineske strateške sigurnosne interese. A nakon prijema vodećih kineskih boraca za ljudska prava prošlog utorka u Bijeloj kući, koji je upriličila savjetnica za bezbjednost američkog predsjednika Susan Rice, Xi je uputio kritiku Washingtonu za miješanje u unutarnje poslove Kine i stao u obranu stanja ljudskih prava u Kini, piše DW.de.
Jedino su, kada je riječ o klimatskoj politici, obojica predsjednika bila jedinstvena. Oni su glavnom tajniku Ban Ki Moonu u subotu predali službene dokumente kojima se prihvaća sporazum postignut na Konferenciji o klimi u Parizu. Cilj je zadržati globalno zagrijavanje ispod dva stupnja celzijusa.
