Francuzi i Talijani su protiv otvaranja granica

Francuzi i Talijani neprijateljski su raspoloženi prema otvaranju unutarnjih granica Europske unije, dok su Nijemci tomu najviše skloni, pokazuje anketa objavljena u ponedjeljak u talijanskom dnevniku La Repubblica.

Anketa agencije Demos provedena je od 13. siječnja do 5. veljače u četiri velike zemlje članice Schengenske zone – Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj te u Velikoj Britaniji koja nije u zoni slobodnog kretanja ljudi.  Na pitanje treba li se slobodno kretanje ljudi unutar Schengena održati “bez kontrola”, samo 9,8 posto odgovorilo je potvrdno u Francuskoj, u Italiji 13 posto, u Španjolskoj 22,8 posto, a u Njemačkoj 25,8 posto.

U Njemačkoj se 53,8 posto ispitanika izjasnilo za obnovu kontrole “samo u posebnim okolnostima”: U Španjolskoj se za takvu soluciju izjasnilo 48,2 posto, u Francuskoj 46,3 te u Italiji 27,7. Nijemci su se u anekti pokazali najveći eurofili – 53,4 posto ispitanika vjeruje u Europsku uniju.  U drugim zemljama taj je postotak ispod 50, čak 33,5 posto u Velikoj Britaniji i 32,8 u Italiji.

Slovenski premijer Miro Cerar zauzeo se u ponedjeljak u Bruxellesu, uoči početka summita EU na kojemu je jedna od važnih tema migracijska kriza, za zatvaranje zapadnobalkanske izbjegličke rute prema srednjoj Europi za ilegalne migrante. “Zatvaranje balkanske trase za ilegalne migrante koji žele u srednju Europu apsolutno je neophodno”, kazao je slovenski premijer novinarima, rekavši da je to uvjet da se očuva schengensko područje.

Slovenija bi nakon takve odluke čelnika Europske unije bila spremna ukloniti i “tehničke barijere”, odnosno bodljikavu žicu koju je prošle jeseni postavila na dijelu svoje granice s Hrvatskom, kako bi spriječila mogući masovni ulazak migranata i izbjeglica, rekao je Cerar. Prema informacijama slovenskih medija zatvaranje balkanske izbjegličke trase za ilegalne migracije predviđeno je u neslužbenom prijedlogu zaključaka summita, ali se tome protivi njemačka kancelarka Angela Merkel iako su za prekidanje linije ulaska ilegalnih migranata zemlje na toj trasi, istočnoeuropske države, ali i neke zapadne članice EU-a. “Schengen treba očuvati, a ilegalne migracije prekinuti”, kazao je Cerar, dodavši kako je njegova vlada prošlog mjeseca već bila donijela odluku o strogoj primjeni schengenskih pravila pri kontroli migranata, od čega je onda privremeno odustala, čekajući zajedničko europsko rješenje.

Cerar je pred početak današnjeg zasjedanja europskih čelnika novinarima rekao da slovenska inicijativa o filtriranju migranata na grčko-makedonskoj granici, za razliku od drugih inicijativa za rješenje migrantske krize, djeluje. Prema njegovim su se riječima države na balkanskoj ruti ujedinile u stajalištu da je ilegalni dotok migranata uu srednju Europu potrebno zaustaviti. “Sada je potrebna intenzivna suradnja, potrebno je pomagati Makedoniji, ali i Grčkoj”, kazao je Cerar, izrazivši očekivanje da će se sa zaustavljanjem ilegalnog migrantskog toka složiti i države koje su se tome do sada protivile, u prvom redu Njemačka.

Balkansku migrantsku trasu treba zatvoriti, no još uvijek bi i u tom slučaju postajala mogućnost da kroz granice budu propušteni i azil u ciljnim državama dobiju oni izbjeglice koji to zaslužuju, odnosno oni koji za takav zahtjev imaju “opravdani temelj”, kazao je slovenski premijer.

Oko 150 izbjeglica koji su prošli kroz centre za registraciju u Grčkoj stiže u ponedjeljak u Francusku u okviru europskog programa raspoređivanja azilanata, izjavio je ministar unutarnjih poslova Bernard Cazeneuve na internet stranici liberation.fr. “Francuska je zemlja koja je dosad primila najveći broj ljudi u okviru europske preraspodjele migranata. Danas, 7. ožujka, dolazi ih 152 na francusko tlo iz pravca Grčke i bit će smješteni u prihvatilišta za azilante u nekoliko francuskih regija”, kazao je Cazeneuve.

Tim dolascima ukupan broj osoba za koje se pobrinula Francuska u okviru europskog programa preraspodjele, na snazi od prošlog ljeta, popeo se na 300. Prvi, Eritrejci zbrinuti su u studenom. Ovog puta radi se prvenstveno o Sirijcima i Iračanima, s dvadesetak obitelji i nekoliko izoliranih muškaraca, rečeno je u ministarstvu unutarnjih poslova. Izbjeglice bi nakon dolaska trebale biti usmjerene prema centrima za podnositelje zahtjeva za azilom podijeljenima na nacionalnom teritoriju. Francuska se obvezala kroz dvije godine primiti 30.000 izbjeglica.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u ponedjeljak da je za migrantsku krizu ključno naći održivo rješenje s Turskom, da je potrebno smanjiti broj ilegalnih migranata, ne samo u nekim, nego u svim zemljama, uključujući i Grčku. “Želimo smanjiti broj ilegalnih migranata, ali u svim zemljama, uključujući i Grčku, a ne samo u nekim. Stoga moramo naći održivo rješenje za zaštitu vanjskih granica, osigurati funkcioniranje schengenskih pravila. Sve to treba poboljšati, ali ne jednostranim mjerama”, rekla je Merkel dolazeći na summit EU-a i Turske.

Istaknula je da je morsku granicu moguće kontrolirati samo u suradnji s Turskom te da se treba boriti protiv ilegalnih migracija, što je također moguće “jedino u suradnji s Turskom”. “Nadam se da će dosegnuti te ciljeve i napraviti korak naprijed, ali to zahtijeva teške pregovore, tako da će nam trebati nekoliko sati da dođemo do rezultata”, rekla je Merkel. Francuski predsjednik Francois Holande rekao je da EU s Turskom treba imati “izravne, iskrene i efikasne odnose”, upozorivši da ne može biti prihvatljivo sve što radi ta zemlja, misleći na odnos prema medijima. “Moramo biti krajnje oprezni prema mjerama koje su poduzete. Mediji moraju biti slobodini svuda pa i u Turskoj”, rekao je Hollande, odgovarajući na upit o preuzimanju najvećeg turskog oporbenog lista Zaman.

You may also like

0 comments