[vc_row][vc_column width=”1/3″]Vlada francuskog predsjednika Emmanuela Macrona planira u sljedećoj fazi reformi srezati socijalna davanja s obzirom na slabiji gospodarski rast koji bi mogao povećati proračunski manjak, kazao je u intervjuu premijer Edouard Philippe.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Vlada je ishodila podršku za reforme koje idu u prilog poslovnom sektoru, tvrdeći da će potaknuti gospodarski rast i zapošljavanje ali Philippe je u intervju za Le Journal du Dimanche, objavljenom u nedjelju, kazao da će gospodarski rast iduće godine biti slabiji nego što se očekivalo.
Proračun za 2019. godinu temeljit će se po njegovim riječima na prognozi rasta od 1,7 posto, a ne od 1,9 posto, koliko je prognozirano u travnju. Slabiji rast vjerojatno će utjecati na proračunski manjak, priznao je francuski premijer.
[/vc_column][/vc_row]
Pritom su državne financije već pod pritiskom zbog vladinih planova da privremena porezna rasterećenja kompanijama u stavci doprinosa na plaće pretvore u trajna. “To nas ipak ne sprečava da ustrajemo u obećanom smanjenju poreza i istodobnom smanjenju javne potrošnje”, poručio je francuski premijer.
Zbog sporijeg rasta veće su šanse da će vlada u prijedlogu proračuna za 2019. godinu izmijeniti zacrtanu razinu proračunskog manjka s 2,3 posto. Poslovni dnevnik Les Echos piše da bi vlada u ovoj godini mogla ciljati na manjak blizu razine od 2,6 posto, kao i u 2017., te od čak tri posto u 2019. „Ta je brojka, naravno, viša nego što se očekivalo ali valjalo je donijeti određene odluke”, izjavio je neimenovani izvor u vladi za poslovni dnevnik Les Echos.
Europska komisija i Međunarodni monetarni fond (MMF) traže od francuske vlade da obuzda javnu potrošnju, budući da Francuska spada među zemlje svijeta s najvećim udjelom potrošnje u BDP-u.
Premijer napominje da im je fokus na smanjenju potrošnje na ‘neefikasne mjere’ poput subvencija za stanovanje i određene kategorije radnih mjesta. Istaknnuo je tako da će naknade za stanovanje, obiteljske socijalne naknade i isplate mirovina u 2019. i 2020. porasti samo 0,3 posto. Vlada će istodobno razmotriti smanjenje naknada za nezaposlene, rekao je Philippe. Kritičarima je poručio da je cilj vladinih mjera nagrađivati radnike i suzbijati nesrazmjerno povećanje socijalnih naknada.
Najavio je tako smanjenje poreze na prekovremeni rad, povrh ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje i za nezaposlenost. Ujedno će se nastaviti smanjivati broj zaposlenih u državnom sektoru, za 4.500 u idućoj godini, te za dodatnih više od 10.000 u 2020.
[quote_box name=””]
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak je naglasio da je očuvanje jedinstva Europske unije važnije od bliskog odnosa s Velikom Britanijom nakon brexita te je osudio “agresivni” izolacionizam američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Macron, koji se tijekom ljetnih praznika susreo s britanskom premijerkom Theresom May s kojom je razgovarao o izlasku njezine države iz Europske unije, istaknuo je da želi postići dogovor o brexitu do kraja godine. “Francuska želi zadržati snažan, poseban odnos s Londonom, no ne ako je cijena toga razjedinjenje Europske unije”, poručio je francuski čelnik na skupu francuskih veleposlanika.
Rekao je kako je brexit “suveren izbor koji se treba poštovati, no koji ne smije biti na štetu cjelokupnosti Europske unije”. U sat i pol dugom govoru u kojem je ocrtao svoje diplomatske prioritete za nadolazeću godinu francuski čelnik nije značajno odstupio od svoje dosadašnje politike, no strastveno je govorio o “krizi multilateralizma” i potrebi da Europa postane “suverena”.
Macron je pozvao Europu da bude “trgovinska i ekonomska sila” koja brani svoje strateške interese i financijsku neovisnost alatima kojima se mogu nadvladati američke sankcije. “Multilateralizam prolazi kroz veliku krizu koja je u koliziji sa svom našom diplomatskom aktivnošću, najviše zbog američke politike”, rekao je francuski predsjednik.
“Čini se da partner s kojim je Europa izgradila poslijeratni ustroj okreće leđa zajedničkoj povijesti”, dodao je. Macron je prve godine svoje vladavine održavao odnose s nekonvencionalnim čelnicima poput Donalda Trumpa i Vladimira Putina, zbog čega je djelovao angažirano na svjetskoj sceni, no često je radio neobavezno i pokušavao je biti posrednik bez da ikog razljuti.
Taj je pristup testiran nakon što je Trump iznenadio Macrona i druge saveznike povlačenjem SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma, uvođenjem sankcija Iranu i carina na europski čelik i aluminij.
[/quote_box]
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u ponedjeljak da će “sljedećih mjeseci” iznijeti prijedlog o jačanju europske sigurnosti, ocijenivši da se ona više ne može oslanjati samo na Sjedinjene Države. “Europa više ne može povjeravati svoju sigurnost samo SAD-u. Mi moramo preuzeti odgovornost i jamčiti europsku sigurnost, a time i suverenitet”, rekao je.
“Moramo izvući pouke iz završetka hladnog rata”, dodao je, rekavši da želi potaknuti “sveobuhvatno promišljanje o tim temama sa svim europskim partnerima, pa i s Rusijom”.
Po njegovu mišljenju, “bitan pomak prema rješavanju ukrajinske krize i poštovanje okvira OESS-a (Organizacija za europsku sigurnost i suradnju) bit će, svakako, preduvjet za stvarni napredak s Moskvom”.
“No to nas ne smije priječiti da već sad surađujemo u Europi i u tome računam na vas”, rekao je u govoru pred 250 veleposlanika. Po njegovoj ocjeni, premda “savezi i danas imaju svoju svrhu, (…) ravnoteže, a nerijetko i automatizme na kojima su počivali, treba preispitati”.
Kako bi “preispitao europsku strukturu obrane i sigurnosti”, Macron će pokrenuti “obnovljeni dijalog o informatičkoj sigurnosti, o kemijskom i konvencionalnom oružju, teritorijalnim sukobima, sigurnosti u svemiru i zaštiti polarnih područja, napose s Rusijom”.
