Gost Novog dana Tihomira Ladišića bio je bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić.
Mandatar se vratio iz Kitzbuehela te tvrdi da su se na tom sastanku nalazili ljudi koji drže 80 posto hrvatskog duga? Može li se to potvrditi? “Teško da bilo tko može kazati tko su ti vlasnici inozemnog duga. Imamo 170 milijardi kuna unutrašnjeg duga i 116-120 milijardi kuna inozemnog duga. Od ta dva podatka možemo reći da ih nije moglo biti 80 posto. 116 milijardi ino-duga se dijeli na državne obveznice koje su četvrtine hrvatskog duga i koje su na tržištu. Jako je teško odrediti koliki postotak vlasnika ino obveznica je bio u Kitzbuhelu. To je događaj jedne banke. Slične događaje imaju i druge banke. To je zatvoreni događaj i uvijek je neka tema, ova je uglavnom bila za tržišta u Rusiji i Turskoj. Hrvatska se sasvim slučajno našla na dnevnom redu i čudi me što je mandatar otputovao bilo gdje u trenutku kada mora sastaviti vladu i program”.
Vujčić se nije oglasio o sastanku i razgovoru. Kako to komentirate? “HNB je jasno rekao da oni nisu sudjelovali u organizaciji puta. Normalno je da je HNB bio tamo jer su bili i ostali guverneri iz regije. Imate dva interesantna skupa koja su važnija i koja uskoro počinju”.
Monetarna politika i mirovinski fondovi su ključna pitanja. Iz Kitzbuehela je stigla poruka da se ne smije dirati u monetarnu politiku, ali dio Mosta to želi. Kako će to završiti? “Glavni ekonomist Unicredita više manje daje iste recepte. Nema tu ništa specifično. Poruke iz Kitzbuhela se mogu iščitavati na tezi da unutar vladajuće koalicije postoje različita razmišljanja kako smanjiti deficit i uravnotežiti proračun. Gospodin Lovrinović i Orešković ne zagovaraju iste stavove. Njegova pozicija u vladi je ključna. Financijski sektor ga ne želi, ali on je jedan od ključnih ljudi Mosta.
Što se tiče mirovinskih fondova, Orešković je rekao da bi mirovinski fondovi trebali ulagati u strateške projekte. Ta društva koja upravljaju mirovinskim fondovima odgovaraju i za povrat kapitala i nije dobro da se u to miješa vlada i budući premijer. Većina tog kapitala je ionako posuđena državi”.
Što će biti s konverzijom švicarskog franka? “Imate u kinima sjajan film The Big Short. Tako posluje bankarska industrija. Bankarski sektor ima svoj interes, naravno da to nije interes Hrvatske. Banke će uvijek sve učiniti da zaštite svoje interese i da se izmijeni zakon o konverziji. Štediše imaju udruge interese. Da li će vlada ići u promjenu zakona sumnjam jer Most i dobar dio HDZ-a se tome oštro protivi”.
Je li položaj Hrvatske kod kreditora nakon ovog sastanka sada bolji? “Ne, ništa se nije promijenilo. Imate konstantan pad prinosa na državne obveznice. Nikakve trenutne mjere koje bi prepolovile državni deficit ne bi na to utjecale. Ne znamo hoće li se vlada nastaviti zaduživati u inozemstvu. Opet će cijena duga biti potvrđena na tržištu. Nije to dogovorna ekonomija. Različiti investitori kupuju različite obveznice. To sve skupa nema nikakve veze s ikakvim dogovorima i uvjeravanjima. To ne znači da ćete dobiti bolji rejting. Hrvatska politika isto ovisi o svjetskim kretanjima. Mi ne znamo hoće li svijet opet u ovoj godini zaroniti u recesiju.
Zašto iz HDZ-a stiže tvrdnja da je Orešković imao tri sata za odlučiti hoće li biti mandatar? “Bio sam jako začuđen tom indiskrecijom na način na koji je upoznao Karamarka i ponudom da bude premijer. To se valjda treba puštati s nekim vremenskim odmakom. To mu sigurno neće pojačati poziciju. On je sada u poziciji da formira svoj tim. Sama pozicija potpredsjednika za financije i gospodarstvo i ministra financija će odrediti u kojem će smjeru vlada krenuti. Mi danas ne znamo hoće li ministar financija biti Budimir ili netko kao Marić koji je iz potpuno druge škole. Hoćemo li imati premijera kao arbitra ili ćemo imati nekog političkog komesara koji će presuđivati između ministarstava”.
Kakva je tu pozicija Mosta? “To ovisi o tome tko će biti potpredsjednik za finacije i gospodarstvo. Ako RH uspije stabilizirati proračun do 2017. onda trenutna vlada ima neke šanse da svoj posao nastavi. Ako to ne uspije, onda nam slijedi nešto što se dogodilo u Italiji s Montijevom vladom ili Grčkoj s Papademosovom vladom gdje će nam Bruxelles doslovce morati instalirati tehničku vladu koja će imati podršku svih stranaka u parlamentu i koja će imati jedan jedini zadatak, a to je da stabilizira proračun. Pozicija nekih ljudi iz Mosta nisu iste. Široke koalicije nikada ne produciraju reforme i efikasnost jer su toliko različiti i zato treba autoritaran premijer, a pitanje je koliko premijer koji je jučer došao u RH može nametnuti svoje viđenje promjena”.
Kako komentirate poruku iz Kitzbuehela da se Hrvatska nikako ne smije svrstati u krug zemalja poput Poljske i Mađarske? “Bio sam zaprepašten da se iz financijskog svijeta uopće netko bavi poliitčkom porukom kakava bi hrvatska vlast trebala biti. To je neprimjereno i nemaju što financijske institucije slati političke poruke”, zaključio je Fižulić.
