Fiskalno povjerenstvo traži sređivanje javnih financija

U godini velikog rasta BDP-a

Povjerenstvo za fiskalnu politiku podržava prijedlog državnog proračuna za 2022. godinu te ističe da razdoblje ubrzanog rasta koje se očekuje treba iskoristiti za konsolidaciju javnih financija i jačanje otpornosti i potencijala gospodarstva.

Povjerenstvo za fiskalnu politiku na sjednici u srijedu, koju je vodila novoizabrana predsjednica Sandra Krtalić, razmatralo je prijedlog državnog proračuna za 2022. godinu, u kojoj se fiskalna pravila EU i dalje neće primjenjivati, te prijedlog projekcija za 2023. i 2024. godinu, kad se očekuje da bi fiskalna pravila mogla biti ponovno primjenjivana.

U priopćenju objavljenom u četvrtak, Povjerenstvo podsjeća da je Vlada 2. travnja 2020. godine, temeljem mišljenja Povjerenstva, donijela Odluku o privremenom odgađanju primjene fiskalnih pravila u 2020., čime je omogućeno poduzimanje mjera radi smanjenja učinaka epidemije na zdravlje građana i gospodarstva, a što je pridonijelo bržem oporavku ekonomske aktivnosti.

Povjerenstvo naglašava da se radi o privremenoj mjeri te da je pri izradi proračunskih dokumenata za iduće razdoblje potrebno pretpostaviti ponovnu aktivaciju fiskalnih pravila nakon 2022. Drugim riječima, navode, na traženje Vlade RH Povjerenstvo bi se i za 2022. trebalo očitovati o postojanju izvanrednih okolnosti radi kojih bi se nastavilo s privremenom odgodom primjene fiskalnih pravila i u 2022.

Prilikom utvrđivanja postojanja izvanrednih okolnosti, Povjerenstvo je utvrdilo da epidemija koronavirusa i dalje traje i nejasno je kada bi mogla završiti te da njezin nastavak zahtijeva daljnje pojačano financiranje zdravstvene intervencije i fiskalnu podršku ugroženim građanima i poduzećima. Međutim, kako je u 2022. očekivani stupanj fiskalne podrške znatno manji nego u 2020. i 2021. godini, napominju da bi se ona mogla tretirati i kao fiskalna podrška povezana s izvanrednim događajem kakav se standardno koristi u ocjeni ispunjenja fiskalnih pravila.

Povjerenstvo navodi i da se hrvatsko gospodarstvo, nakon velikog pada BDP-a u 2020., od 8,1 posto, u 2021. godini u potpunosti oporavilo. Makroekonomske projekcije predviđaju da će se brzi rast nastaviti i u idućim godinama, ali će makroekonomski rizici i nadalje biti izraženi zbog nastavka trajanja epidemije, konstatiraju.

Ističu i da je Europska komisija u uputama za pripremu Programa konvergencije u ožujku 2021. godine najavila, a u svojim Proljetnim projekcijama iz svibnja 2021. i potvrdila, kako će se opća klauzula o odstupanju od primjene fiskalnih pravila nastaviti i u 2022. godini te je pozvala države članice da nastave s fiskalnom podrškom kako bi se izbjegla nagla kontrakcija ekonomske aktivnosti.

Temeljem toga, Povjerenstvo smatra da poboljšana ekonomska situacija u Hrvatskoj u 2021. godini upućuje da su izvanredne okolnosti manje izražene te bi se fiskalni učinci epidemije mogli adresirati kroz postojeća izuzeća unutar propisanih fiskalnih pravila. Ipak, s obzirom na nastavak epidemije kao i činjenicu da su fiskalna pravila i dalje suspendirana na razini EU kroz opću klauzulu o odstupanju, Povjerenstvo smatra da postojeće okolnosti dozvoljavaju nastavak privremenog odgađanja primjene fiskalnih pravila i u 2022. godini.

Povjerenstvo pritom naglašava da je potrebno posebnu pažnju usmjeriti na srednjoročnu održivost javnih financija, dok dodatne mjere fiskalne potrošnje moraju biti usmjerene, privremene i kratkotrajne. Naime, u 2021. je došlo do određenog odstupanja od ovakvih smjernica te su, osim mjera povezanih s epidemijom, donesene mjere na strani prihoda i rashoda s trajnim negativnim učinkom na javne financije.

Također, navode da je potrebno kontinuirano i pažljivo analizirati održivost javnih financija, prvenstveno putem Izvještaja o ispunjenju fiskalnih pravila koji čini sastavni dio svih Vladinih proračunskih dokumenata, bez obzira je li Odlukom o privremenom odstupanju o primjeni fiskalnih pravila omogućeno privremeno odstupanje od kvantitativnih fiskalnih kriterija.

Povjerenstvo isto tako napominje da razdoblje ubrzanog rasta koje se očekuje u 2022. godini treba iskoristiti kao prijelazno razdoblje prema konsolidaciji javnih financija i jačanju otpornosti i potencijala gospodarstva, dok planovi za 2023. i 2024. godinu moraju biti u skladu s postojećim fiskalnim pravilima.

Povjerenstvo je razmotrilo i makroekonomske i proračunske projekcije iz srednjoročnih proračunskih dokumenata Vlade RH, utvrdivši da one ne odstupaju značajnije od projekcija EK za iduće dvije godine te ih smatra primjerenima. No, ističe potrebu da Vlada pozorno prati ostvarenja makroekonomskih kretanja i korištenja EU fondova kako bi ih mogla pravodobno prilagoditi u slučaju odstupanja.

Podsjetimo, Vlada ove godine očekuje gospodarski rast od 9 posto, čime će se ekonomska aktivnost u potpunosti oporaviti i vratiti na predpandemijsku razinu. Isto tako, očekuje se da će gospodarstvo nastaviti rasti brže od potencijalnog rasta i u idućim godinama, i to za 4,4 posto u 2022., za 3,7 posto u 2023. i za 3,1 posto u 2024. godini.

Nadalje, ukupni prihodi državnog proračuna za 2022. planirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna te potom 167,7 milijardi kuna u 2023. i 2024. Dinamika prihoda usklađena je s makroekonomskim projekcijama, pa Povjerenstvo smatra da je projekcija prihoda realistično projicirana.

Ukupni planirani rashodi u 2022. godini financirani iz svih izvora iznose 173,8 milijarde kuna i veći su za 0,5 milijarde u odnosu na ukupne rashode planirane zadnjim rebalansom iz listopada 2021, dok su za 2023. ukupni rashodi planirani u iznosu od 169,8 milijardi kuna i za 2024. godinu u iznosu od 166,5 milijardi kuna.

Pritom su rashodi financirani iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države u 2022. godini planirani u iznosu od 127 milijardi kuna, što je smanjenje u odnosu na zadnji rebalans iz listopada 2021. od 5,6 milijardi kuna.

Predviđa se kako će ukupni rezultat dovesti do velikog smanjenja manjka državnog proračuna, koji se u 2022. godini procjenjuje na 9,3 milijarde kuna ili 2,1 posto BDP-a, uz tendenciju još znatnijeg smanjenja u idućim godinama na 2,1 milijardu kuna ili 0,4 posto BDP-a u 2023. te na 1,2 milijarde kuna ili 0,2 posto BDP-a u 2024.

Unatoč planiranom smanjenju rashoda koji utječu na manjak uslijed ukidanja niza rashoda vezanih uz epidemiju, u Povjerenstvu smatraju da su prisutni značajni rizici koji bi mogli dovesti do premašivanja planiranih iznosa i to u kategorijama u kojima učestalo dolazi do probijanja plana.

Tako se u idućoj godini planiraju uštede zbog isključivanja sredstava za sanaciju sektora zdravstva od 4 milijarde kuna, a ukida se i potpora gospodarstvu od oko 4,2 milijarde kuna, koje bi uslijed izostanka žurne reforme i nastavka epidemije, mogle biti ponovno potrebne, napominju iz Povjerenstva. Također, određene kategorije rashoda, posebice rashodi za zaposlene i mirovine ponovno su planirani u iznosu koji najvjerojatnije neće biti dovoljni, jer ovise o ishodu kolektivnih pregovora, dodaju.

“Ovako definiran prijedlog državnog proračuna za 2022. godinu i projekcije za 2023. i 2023. ukazuju na namjeru za brzom konsolidacijom javnih financija i poštivanjem referentnog kriterija od 3 posto deficita, koji bi ipak mogao biti premašen. Naime, za 2022. godinu je prema ESA metodologiji projiciran manjak opće države od 2,6 posto BDP-a, koji se u 2023. smanjuje na 2,4 odnosno 1,6 posto u 2024. godini. Na takva kretanja proračuna opće države u 2022. u najvećoj mjeri utječe planirani manjak u okviru državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne samouprave. Međutim, u slučaju ostvarenja iskazanih rizika na strani rashoda, planirani deficiti mogli bi biti premašeni”, ističu u priopćenju te dodaju da nakon rekordne visine javnog duga mjerenog udjelom u BDP-u u iznosu od 87,3 posto u 2020. godini, planira se njegovo smanjenje na 83,1 posto u 2021., godini te njegovo daljnje smanjenje na 80,7 posto u 2022., 78 posto u 2023. i 75,3 posto u 2024..

U Povjerenstvu konstatiraju i da je u uvjetima velikog ekonomskog šoka izazvanog epidemijom koronavirusa bila je potrebna snažna fiskalna podrška radi ublažavanja negativnih posljedica za stanovništvo i gospodarstvo. Cijena ostvarene uspješne intervencije, pak, koja je rezultirala vrlo brzim gospodarskim oporavkom i povratkom na trend rasta je povećani javni dug i manjak državnog proračuna.

S obzirom da se u idućim godinama očekuje ubrzani gospodarski rast u kojem dodatna i snažna fiskalna podrška više nije nužna, Povjerenstvo naglašava da je potrebno što prije pristupiti fiskalnoj konsolidaciji, vodeći pritom računa da ona ne ugrozi strukturne reforme i investicije potrebne za osiguranje više razine ekonomske aktivnosti.

Podržavši prijedlog državnog proračuna za 2022. godinu, Povjerenstvo je pozvalo Vladu da iskoristi razdoblje ubrzanog rasta za snažniju fiskalnu konsolidaciju na način da u što većoj mjeri ograniči donošenje fiskalnih mjera s trajnim učinkom na rashode.

Pritom ističu da je važno osigurati sredstva usmjerena k investicijama i reformama potrebnim za povećanje stope potencijalnog rasta, a koja bi se u što većoj mjeri financirala na temelju pomoći EU, a što manje kroz vlastite izvore financiranja.

Ujedno, Povjerenstvo poziva Vladu RH da prilikom izrade Programa konvergencije i proračunskih dokumenata za 2023. podrobnije razmotri strukturu javne potrošnje i donese mjere kojim bi osigurali da su javne financije usklađene s postojećim i budućim fiskalnim pravilima.

Također, Povjerenstvo ponovno ističe potrebu boljeg planiranja i kontrole rashoda te upozorava na rizike na strani rashoda (zdravstvo, zaposleni, mirovine, potpore gospodarstvu). Napominju i da je u uvjetima ubrzanog starenja stanovništva ugrožen koncept međugeneracijske solidarnosti kojim se troškovi sadašnje potrošnje prebacuju na buduće generacije, pa bi u tom smislu bilo poželjno poduzeti ključne reformske zahvate, a da se pri tome ne ugrožavaju temeljne postavke već provedene mirovinske reforme. Prvenstveno se stavlja naglasak na reformu sustava zdravstva na način da se u istom ne generiraju dodatni gubitci koji su kontinuirano iz godine u godinu predmet rebalansa državnog proračuna.

Ključni instrument snažnije fiskalne ekspanzije su sredstva iz EU fondova, pa u Povjerenstvu kažu da je nužno što kvalitetnijim, ekonomski održivim, razvojnim, strateškim i reformskim projektima iz sredstava EU u idućem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju, kao i Fonda solidarnosti EU, utjecati na budući ekonomski rast i razvoj Hrvatske. Drugim riječima, navode, projekti s najvećim reformskim potencijalom i doprinosom na rast potencijalnog BDP-a i povećanje fiskalne održivosti ključni su kako bi se ovi planovi i ostvarili. Pri tome, temeljna prijetnja takvom planu povlačenje sredstava i dalje predstavljaju niska razina dosadašnje učinkovitosti u ugovaranju i povlačenju sredstava.

“Zaključno možemo istaknuti da, s obzirom da je fiskalna održivost ponajprije vezana uz gospodarski rast, nedostatak određenih krucijalnih reformskih zahvata na razini Hrvatske, sprječavat će snažniji gospodarski rast te stoga treba voditi računa o većoj iskoristivosti sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost te se u skladu s navedenim treba pripremiti što je moguće veći broj kvalitetnih projekata”, poručili su iz Povjerenstva za fiskalnu politiku.

You may also like

0 comments