Financijski sustav u Hrvatskoj je vrlo bankocentričan

Financijski sustav u Hrvatskoj i dalje je bankocentričan, no značaj nebankovnih institucija kontinuirano raste, istaknuto je u utorak na petoj konferenciji Dan hrvatskih financijskih institucija.
Cilj te konferencije, koju organizira Hrvatska gospodarska komora (HGK) uz suorganizatorstvo Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, na jednom je mjestu okupiti predstavnike svih financijskih i regulatornih institucija, resornih ministarstava i gospodarstvenika kako bi se otvorila mogućnost veće suradnje i razmjene iskustava te povećala konkurentnost hrvatskoga gospodarstva.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić kazao je da je hrvatska ekonomija, kao i većina europskih, bankocentrična, s relativno malom ulogom tržišta kapitala. “Nažalost”, ustvrdio je, dodavši da je i ideja i Hrvatske i Europske unije da se u idućim godinama prvenstveno razvija tržište kapitala te da se napravi odmak od bankocentričnosti.

Rekao je da je domaći bankarski sustav od početka financijske krize obilježila ubrzana konsolidacija, pa je tako 2008. godine bilo 34 banke, trenutno ih je 23, a uskoro će ih biti i manje, s obzirom na neka još nerealizirana spajanja, kao i samolikvidacije.

Vrijednost imovine banaka u 2018. bilježi blagi rast, a oporavak bilježe i krediti stanovništvu i poduzećima. Iako krediti po nekima rastu sporo, Vujčić napominje da je to je ipak brže od bruto društvenog proizvoda.

“Sada smo u fazi relativno zdravog kreditnog rasta”, ustvrdio je Vujčić. Pritom, oko trećina poduzeća nije kreditno sposobna, a dok se to ne riješi teško se može očekivati i brži rast porasta kredita prema sektoru poduzeća, kaže guverner. S druge strane, kod stanovništva najbrže rastu nenamjenski krediti, a oporavak bilježe i stambeni. Trenutno je preko polovice kredita u kunama, što također predstavlja kontinuirani rast, napominje Vujčić.

Ističe da su banke u ovom trenutku gotovo u potpunosti oslonjene na domaće izvore financiranja, što financijski sustav čini otpornijim na neki eventualni budući šok. Profitabilnost bankarskog sustava u Hrvatskoj u 2018. također bilježi oporavak, pri čemu iznosi deset posto, a Vujčić pojašnjava da je to posljedica utjecaja manjih troškova kreditnog rizika i činjenice da su rezervacije vezane za Agrokor odrađene u prošloj godini.

Unatoč značajnom smanjenju udjela loših kredita, Hrvatska se i dalje nalazi u grupi šest-sedam zemalja s relativno visokim udjelom loših potraživanja, koji su trenutno iznad deset posto, no Vujčić očekuje da će se to ubrzano početi smanjivati.

Banke su visokokapitalizirane, stopa ukupnog kapitala je 22,6 posto, a Vujčić ističe da hrvatsko tržište to čini jednim od najbolje kapitaliziranih. Pritom, stopa ukupnog kapitala veća od 20 posto je prisutna u 66,4 posto bankovnih institucija, a Vujčić kaže da to pokazuje da je cijeli bankarski sustav doista stabilan i dobro kapitaliziran.

Poručuje da ako se i ide prema slijedećoj krizi, domaći je bankarski sustav dobro pripremljen da je podnese, ako do nje i dođe. Savjetnik predsjednice RH Marko Primorac slaže se da je domaći bankarski sustav dobro pripremljen za eventualnu krizu. Osvrnuvši se na prethodnu, 6-godišnju financijsku krizu, u svom govoru na otvaranju konferencije Primorac je rekao kako se tada hrvatski financijski sustav pokazao relativno otpornim na izazove koje je nosila globalna financijska kriza te kako je “dobra organizacija tog sustava bila evidentna u činjenici da se vlasništvo banaka, koje su uglavnom u privatnom vlasništvu, pokazalo primjerenim govoreći s aspekta javnih financija.”

Marić: 2018. izazovna u području financijskog sustava

Ministar financija Zdravko Marić kazao je da je 2018. godina bila poprilično izazovna u području financijskog sustava, a kako je Ministarstvo financija, zajedno s kolegama iz Hanfe i HNB-a, iznjedrila čitav niz zakonskih i podzakonskih akata. Između ostalog, naveo je donošenje zakona o tržištu kapitala, zatim usklađivanja vezana za platni promet i elektronički novac, a apostrofirao je i zakon o otpisu dugova te izmjene i dopune zakona o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima.

U kontekstu toga, s obzirom i na slučajeve neodgovornog ponašanja, istaknuo je da velike napore treba usmjeriti prema podizanju financijske pismenosti. U području financijskog sustava, Marić kaže da u idućoj godini predstoji donošenje zakona o računovodstvu, zatim o leasingu te o kreditnim unijama, a u izradi su i direktive o crowdfundingu, o održivom financiranju, a do kraja 2020. treba implementirati i direktivu o agencijama o otkupu potraživanja.

Do kraja godine, pak, očekuje se još donošenje zakona o osiguranju, kojeg ministar financija ocjenjuje kao jednim od važnijih. Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) Ante Žigman je također ocijenio da bi donošenje novog zakona o osiguranju trebalo doprinjeti promjenama i dinamiziranju tržišta osiguranja, za koje je kazao da je prošlo konsolidaciju i da bilježi rast, za koji se nada da će se nastaviti.

Žigman je iznio podatak da je imovina nebankovnih financijskih institucija tijekom posljednjih 15 godina porasla s manje od dva posto na 33 posto imovine hrvatskog financijskog sustava. Iako je financijski sustav i dalje bankocentričan, Žigman napominje da značaj nebankovnih financijskih institucija kontinuirano raste, a one u najvećem dijelu otpadaju na mirovinske fondove i osiguravajuća društva.

Žalac: Uspješna suradnja s HBOR-om i i HAMAG-BICRO-om

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac je istaknula da osim europskih investicijskih fondova, na raspolaganju za potpore poduzetničkim projektima postoje i drugi financijski instrumenti, kao što su kreditne linije, garancijske sheme te fondovi rizičnog kapitala.

Pritom je istaknula uspješnu suradnju s HBOR-om i HAMAG-BICRO-om, kazavši da je upravo zahvaljujući financijskim institucijama i njihovom poznavanju tržišta kapitala, a samim time i uspješnom financiranju poduzetničkih projekata, apsorbcija europskih sredstava kroz financijske instrumente je na “apsolutno zavidnoj razini”, pri čemu smo, kaže Žalac, među najboljima u cijeloj EU.

Predsjednik HGK Luka Burilović kazao je da su hrvatske financijske institucije iznimno važne za razvoj gospodarstva jer dostupnost kapitala najčešće diktira hoće li neki posao zaživjeti ili neće. “Možete imati najbolju ideju, ali bez potpore pristupa potrebnim sredstvima, nećete je realizirati”, kaže Burilović.

Ocjenjuje da je ključna uloga financijskih, ali i drugih institucija, znati prepoznati dobru tvrtku i projekt, omogućiti im da zažive pa ih potom pratiti kroz razvoj poslovanja. “Jake i inovativne tvrtke znače zdravo gospodarstvo, a ono pak jamči stabilan financijski sustav. Dakle, svima nam je u interesu da kapital bude lako dostupan i što više u opticaju”, smatra predsjednik HGK.

You may also like

0 comments