Financijski sustav mora biti na korist gospodarstvu

Financijski sustav treba biti na usluzi gospodarstvu, a unija tržišta kapitala treba biti inovativna i osigurati rast, istaknuli su zastupnici Europskog parlamenta u raspravi o regulaciji financijskih usluga u Europskoj uniji.

Europski parlament usvojio je 19. siječnja na plenarnoj sjednici u Strasbourgu Izvješće o pregledu stanja i izazovima u regulaciji financijskih usluga u EU: put prema učinkovitijem i djelotvornijem okviru EU-a za financijsku regulaciju i prema uniji tržišta kapitala te njihov utjecaj. Europska komisija predstavila je u rujnu 2015. akcijski plan za uspostavu unije tržišta kapitala do 2019., što bi malim i srednjim poduzećima u EU trebalo omogućiti da se puno lakše zadužuju na tržištima kapitala a ne samo klasičnim podizanjem kredita u bankama.

U Europi prevladava bankarsko financiranje, dok alternativni izvori financiranja kao što je ono kroz tržište kapitala znače da poduzeća privlače novac ulagača koji zauzvrat ulaze u njihovu vlasničku strukturu. Mala i srednja poduzeća u SAD-u prikupe pet puta više financijskih ulaganja s tržišta kapitala od europskih, koja se u najvećoj mjeri financiraju kreditima banaka a ne na tržištima kapitala. No kreditiranje kod banaka često je nedostupno za mala i srednja poduzeća i nedovoljno za velika. Tijekom 2013., 35 posto malih i srednjih poduzeća u eurozoni nije moglo dobiti u potpunosti kredite koje su tražili od banaka.

Po procjenama Europske komisije, europska poduzeća bi između 2008. i 2013. na raspolaganju imala gotovo 90 milijardi eura financijskih sredstava više, da su tržišta poduzetničkog kapitala EU-a bila snažna kao američka. Izvjestitelj Burkhard Balz (EPP) kazao je u raspravi o tom izvješću kako su nastavno na financijsku krizu uspješno uvedene nužne izmjene u regulaciji financijskog sustava, te da je sada vrijeme za sveobuhvatan pregled stanja kojim se treba utvrditi gdje još uvijek postoje nedostaci i gdje je potrebno osigurati potpunu transparentnost, po priopćenju ureda hrvatske zastupnice u EP-u Ivane Maletić.

Balz je naglasio kako cilj ovog izvješća nije deregulacija, već utvrđivanje slabosti kako bi se mogle uvesti nove mjere koje će dodatno unaprijediti sustav. U skladu s tim, pozvao je Komisiju da do kraja godine provede procjenu učinka u svim sektorima financijskog sustava, s naglaskom na preklapanja zakonodavstva, razmjernost propisa, udovoljavanje međunarodnim standardima i ekonomski učinak zakonodavnog okvira. Povjerenik Europske komisije za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, Jonathan Hill, složio se s potrebom procjene učinka zakonodavnog okvira za financijske usluge.

Istaknuo je da će se provesti revidiranje oko sto akata u narednih pet godina te da treba pojednostaviti okvir uz ostvarivanje istih ciljeva. Također je naglasio važnost unije tržišta kapitala u olakšavanju pristupa malim i srednjim poduzetnicima financijskim sredstvima. Zastupnici su u raspravi podržali ciljeve izvješća ističući kako je sada pravo vrijeme da se vidi kako se provode regulative i kakve učinke imaju, posebno na realnu ekonomiju.

Financijski sustav treba biti na usluzi gospodarstvu, a unija tržišta kapitala treba biti inovativna i osigurati rast, istaknuli su. Također je naglašeno kako postoje brojna preklapanja u zakonodavstvu te da zakonodavni okvir financijskog sustava ne treba biti kompleksan kako bi bio učinkovit. Ustvrdili su da financijska kriza nije prošla, već je samo posustala, zbog čega je nužna politika koja će mobilizirati višak sredstava na tržištu, pri čemu je važno voditi računa i o rizicima.

Zastupnica Maletić u raspravi se fokusirala na važnost unije tržišta kapitala za konkurentnost i male i srednje poduzetnike, te istaknula kako očekuje da će te mjere, a posebno razvoj sekuritizacijskog tržišta i revizija Direktive o prospektu, ispuniti cilj lakšeg pristupa malim i srednjim poduzetnicima kapitalu na tržištu. “Važno je da naši napori u razvoju financijskih tržišta na europskoj razini pridonesu daljnjoj konvergenciji na način da države i njihovi poduzetnici koje imaju slabo razvijena tržišta kapitala mogu iskoristiti sve prednosti unaprijeđenih europskih financijskih tržišta”, kazala je.

Kad je riječ o ulaganjima, države članice moraju istodobno provesti strukturne reforme usmjerene na poboljšanja poduzetničke klime, a bankovni sustav dati jaču podršku malom i srednjem poduzetništvu kroz prošireni izbor modela financiranja, istaknula je.

Na kraju rasprave, povjerenik Hill ustvrdio je kako je financijski sektor sredstvo, a ne sam sebi svrha. Pritom je naglasio kako nije potrebno mijenjati strukturu financijskog sustava, već osigurati ravnotežu između zadržavanja povjerenja potrošača i povećanja konkurentnosti na globalnoj razini. Ako Europska komisija odluči da neka država članica treba tražiti povrat novca od neke tvrtke zbog kršenja pravila o državnim potporama u vezi poreza, taj novac trebalo bi vratiti ne toj istoj državi članici nego državama članicama koje su zbog toga pretrpjele štetu ili ga uplatiti u europski proračun, smatra Europski parlament.

Europski parlament usvojio je 19. siječnja na plenarnoj sjednici u Strasbourgu rezoluciju o godišnjem izvješću Europske komisije o politici tržišnog natjecanja EU-a za 2014., u kojem daje općenite preporuke za poboljšanje tržišnog natjecanja u EU i iznosi neke prijedloge u pogledu korporativnog izbjegavanja plaćanja poreza na dobit i državnih potpora za banke. “Globalizacija i digitalno gospodarstvo zahtijevaju nova pravila o pravednom oporezivanju, tržišnoj dominaciji, mogućnostima za europsku intervenciju i međunarodnu suradnju. Komisija je s tim u vezi suočena s većim izazovima nego prije. Europski parlament želi biti aktivno uključen u te procese”, istaknuo je u raspravi izvjestitelj Werner Langen (EPP), objavio je Europski parlament.

Izvješće pozdravlja istrage o povlaštenom poreznom tretmanu koje je Komisija 2014. pokrenula protiv Starbucksa u Nizozemskoj, Fiata i Amazona u Luksemburgu i Applea u Irskoj, kao i istrage o sličnim spornim poreznim praksama u svim ostalim državama članicama. Poziva države članice da u potpunosti surađuju u tim istragama, kao i u istrazi Europskog parlamenta o tom pitanju.

Parlament “poziva Komisiju da bez odgode izmijeni postojeće propise kako bi se omogućilo da se iznosi naplaćeni nakon kršenja pravila EU-a o državnim potporama povezanih s porezima isplate državama članicama koje su bile pogođene smanjenjem svoje porezne osnovice, a ne državi članici koja je odobrila nezakonite državne potpore u vezi s porezom, kao što je trenutno slučaj, jer se tim propisima stvaraju dodatni poticaji za izbjegavanje plaćanja poreza”, kaže se u rezoluciji.

Parlament se zauzima također za uvođenje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit (CCCTB) te za reviziju postojeće direktive o porezu na dodanu vrijednosti kako bi se smanjile mogućnosti za prijevare.

Izvješće ističe i važnost zaštite tržišta od utjecaja velikih monopolskih tvrtki, navodeći kao primjer Google. Zastupnici upozoravaju da istraga o Googleu traje predugo, da je netransparentna i da ne napreduje. Pozivaju Komisiju da istraži zašto Google nudi operativni sustav “Andorid” samo u pratnji drugih svojih usluga te zašto proizvođači navodno ne smiju predinstalirati suparničke proizvode. Od Komisije traže i da istraži Googleovu dominantnu tržišnu poziciju na području rezerviranja hotela.

Zastupnici žele da Komisija definira nove kriterije za procjenu tržišne veličine tvrtki u digitalnom sektoru. Smatraju da sadašnji kriterij ukupnog prometa nije dovoljan da bi se moglo ocijeniti vode li spajanja ili preuzimanja do prevelike dominacije na tržištu u digitalnom gospodarstvu. Ističu da tvrtke s manjim prometima i značajnim gubicima u startup fazi mogu imati velike potrošačke baze i prema tome snažne tržišne pozicije. Kao primjer se navodi Facebookovo preuzimanje WhatsAppa.

Zastupnici se također zauzimaju za uvođenje novčanih kazni za odgovorne fizičke osobe u protumonopolskim postupcima. Te kazne trebale bi biti dovoljno visoke kako bi bile učinkovito sredstvo odvraćanja od kršenja pravila, ističu. Komisiju se poziva i da razjasni pravila i postupke po kojima se mogu odobriti državne potpore u financijskom sektoru. Smatraju da državne potpore bankovnom sektoru treba smanjiti, najkasnije kada se dovrši osnivanje bankovne unije.

U raspravi o izvješću o tržišnom natjecanju sudjelovala je i hrvatska zastupnica Ivana Maletić, zauzevši se za aktivnu ulogu Europskog parlamenta na tom području. “Jačanje jedinstvenog tržišta temelj je europskog semestra, investicijskog plana i plana za postizanje rasta i razvoja. Još je puno posla pred nama vezano uz izgradnju jedinstvenog tržišta: od izgradnje jedinstvenog digitalnog tržišta, e-uprave i provedbe novih propisa javne nabave, preko energetske unije, izgradnje jedinstvenog tržišta kapitala i bankovne unije do onog najvažnijeg – daljnjeg razvoja politike tržišnog natjecanja kao temelja za razvoj jedinstvenog tržišta”, kazala je Maletić.

Zastupnica je istaknula posebno važne prijedloge sadržane u izvješću: “U protumonopolskim postupcima pravila o novčanim kaznama definitivno treba proširiti i na odgovorne fizičke osobe. Potpuno se slažem da bi državne potpore bankama trebalo uvjetovati njihovim kreditiranjem malih i srednjih poduzetnika. Otvaranje izvora financiranja poduzetništva za modernizaciju poslovanja i inovacije preduvjet je bez kojeg nećemo pokrenuti jači rast u Europi”, kazala je, ističuči kako ulogu Europskog parlamenta na području politike tržišnog natjecanja treba potpuno promijeniti.”Tražimo aktivnu ulogu, suodlučivanje i uključivanje u istražne postupke. Politiku tržišnog natjecanja treba razviti, administrativno pojednostaviti i demokratski ojačati”, istaknula je Maletić.

You may also like

0 comments