[vc_row][vc_column width=”1/3″]Šonje za HRT[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Prvi potez nove Vlade bit će rezanje poreza na dohodak radnika, pa će prosječna plaća od sljedeće godine rasti za 270 kuna. Naravno, samo za one koji će posao i plaću u tom trenutku imati. [/vc_column][/vc_row]
Hoće li gospodarstvo naučiti živjeti s koronom ili će “u ime dobrobiti zajednice” politika ponovo tjerati ljude “u torove kao ovce”? Sve naravno, skrivajući se iza preporuka “struke” premda struka vrluda u preporukama (sukladno potrebama političara i praznog državnog proračuna).
O većim plaćama, obećanjima o boljem sutra i ideološkim stranputicama ekonomije, u tjednoj ekonomskoj analizi govorio je Velimir Šonje, ekonomski analitičar i direktor ArhivAnalitike. Smanjenje poreza na dohodak je dobra vijest, jer Vlada pokazuje da ima smjer u kojem želi ići, obično se to pokazuje dva, tri mjeseca nakon izbora. Brzina je važna, smatra Šonje.
– Znamo da je visina poreza na dohodak jedna od najvećih prepreka za privlačenje visoko i dobro plaćenih radnih mjesta, a to svi trebamo radi restrukturiranja ekonomije i dolaska novih tehnologija. Što se tiče poreza na dohodak, Hrvatska, osim Slovenije, ima najveći porez na dohodak od zemalja srednje i istočne Europe. Postat ćemo konkurentniji.
Lokalnoj i regionalnoj samoupravi, država će nadoknaditi smanjeni prihod koji je oko 2 milijarde kuna, rekao je Šonje. Kako je moguće najaviti smanjenje poreza, kada se očekuje smanjeni prihod, Šonje kaže da nije uobičajeno da se događaju ovakve najave.
– Mislim da se Vlada ohrabrila zbog velikog priljeva europskog novca i sada bismo razgovarali o povećanju, a ne smanjenju poreza. Vlada se jako oslanja na europski novac.
Na pitanje ima li Hrvatska fiskalnog prostora poticati gospodarstvo, na sličan način kao što to radi Njemačka, kaže kako nema fiskalni prostor, jer je javni sektor prezadužen.
– Ove godine očekujemo između 90% i 95% javni dug, dakle, dug Vladinog sektora u odnosu na BDP što je izrazito visoko i da nema europskog novca i izgleda za ulazak u euro zonu mi bismo sada bili u financijskog krizi, dakle, europski novac je taj održava financijski i gospodarski mir u Hrvatskoj.
Oko uvođenja Eura, navodi kako su svi znali da se Hrvatska obvezala da će uvesti Euro, bilo je dosta iznenađenih, a pretpostavlja i dodatna ograničenja.
– Otkad smo ušli u EU, morali smo poštovati europska fiskalna pravila. Vrlo brzo smo ušli u proceduru prekomjernog deficita. U vrijeme Covid krize su pravila suspendirana, ona će se vratiti, a prema najavama, vjerojatno će ostati i u 2021. Godinu i pol je to maknuto sa stola.
Suverenizam je jedan prirodni osjećaj koji se fokusira na nacionalne simbole i taj osjećaj moramo poštovati. I nacionalna valuta je nacionalni simbol, ali hajdemo razmišljati racionalno, ističe Šonje.
– Bez obzira na to što u ovom trenutku imamo kunu, ljudi štede u eurima, povoljan kapital dolazi iz inozemstva u eurima, sve male i uređene zemlje teže eurima, male i otvorene zemlje ovise o svom okruženju. Mi nismo Njemačka, ni Poljska. Odluke Europske središnje banke i sada na naš utječu. Naš suverenitet će se zapravo povećati, ulaskom u euro područje jer guverner HNB-a sjeda u Upravno vijeće, formalno ima svoj glas. Može utjecati na politiku Europske središnje banke, a težina njegovog glasa je puno veća.
Ova kriza je posebna po svemu, po snazi, brzini i karakteru udara, navodi Šonje.
– Ona je uvezena izvana i kao jedan meteor je pala na gospodarstvo i po tome se radi o jedinstvenom povijesnom događaju, zato se i toleriraju deficiti zbog te iznimne situacije.
Pokazalo se da je nemoguće iskorijeniti virus uvođenjem ljudi u kuće.
– Nije pitanje život ili profit ili život ili ekonomija, nego da sačuvamo cjelinu i što više života. Samo treba biti discipliniran.
Može li se očekivati novi lockdown, kaže da se ovo ne donosi samo na ekonomske, nego i psihološke i socijalne posljedice.
– Čini se da se koncept zatvaranja napušta. Na temelju onoga što sada znamo, uz dobru disciplinu, moguće je zadržati koliko toliko normalan život.
Hoće li stati tehnološki razvoj, smatra da ne, nego da će se čak i ubrzati.
– Nemam dilema da će se razvoj nastaviti, ako ne i ubrzati. Prve dvije krize pokazuju da bi oscilacije mogle biti nešto veće. Krize bi mogle biti kraće i dublje, odnosno kraće i veće oscilacije, rekao je Šonje za HRT.
