Cijene hrane porasle su u ožujku prvi puta u pet mjeseci, poduprte oštrim poskupljenjem šećera i nastavljenim rastom cijena palminog ulja, izvijestila je u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda za poljoprivredu FAO.
FAO-v indeks košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u ožujku jedan posto u odnosu na prethodni mjesec, na prosječan 151 bod. Time je njegova vrijednost porasla prvi puta od prošlogodišnjeg listopada. U odnosu na isti mjesec prošle godine indeks je u ožujku bio niži 12 posto. Pad njegove vrijednosti u prošloj godini odražavao je obilnu ponudu, usporavanje svjetskog gospodarskog rasta i jači dolar, tumače u UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu.
Najviše je u prošlom mjesecu poskupio šećer, za čak 17,1 posto u odnosu na veljaču. Odgovarajući podindeks dosegnuo je najvišu razinu od studenog 2014. u prvom redu zbog očekivanja nedovoljne proizvodnje u aktualnoj sezoni. Dodatni je razlog izgledna pojačana upotreba sirovog šećera u proizvodnji etanola u Brazilu, navode u FAO-u. Cijene biljnih ulja poskočile su u ožujku 6,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, katapultirane oštrim poskupljenjem palminog ulja zbog dugotrajne suše u najvećim proizvođačima Maleziji i Indoneziji.
Najviše je pak pao podindeks koji mjeri cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 8,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, kliznuvši na najnižu razinu od lipnja 2009., pod pritiskom urušavanja cijena maslaca i sira. Cijene žitarica tek su blago smanjene u ožujku, ali je silazni trend nastavljen peti mjesec zaredom. Kao razlog u FAO-u navode povoljne izglede za proizvodnju u novoj sezoni. U odnosu na prošlogodišnji ožujak niže su 13,1 posto. Podindeks koji mjeri cijene mesa ostao je u ožujku nepromijenjen u odnosu na revidiranu vrijednost za veljaču.
U prvoj prognozi proizvodnje žitarica u sezoni 2016/2017. FAO predviđa gotovo stagnaciju u odnosu na prethodnu sezonu, od ukupno 2,52 milijarde tona, u odnosu na procijenjene 2,53 milijarde tona proizvedene u 2015. Prognoza u prvom redu odražava očekivano blago smanjenje proizvodnje pšenice, na 712,7 milijuna tona, u odnosu na 733 milijuna tona koliko je prema procjeni FAO-a proizvedeno u prošloj sezoni. “Pad najvećim dijelom odražava manju zasijanu površinu u Ruskoj Federaciji i Ukrajini, povezano sa sušom”, napominju u agenciji UN-a.
Proizvodnja kukuruza trebala bi porasti za 1,1 posto u odnosu na prošlu godinu, na 1,01 milijardu tona, zahvaljujući poboljšanom urodu u Europskoj uniji i većoj zasijanoj površinu u SAD-u. U Južnoafričkoj Republici i u Brazilu proizvodnja bi se trebala smanjiti zbog suše i nepovoljnih uvjeta uzgoja povezanih s El Ninom. Međunarodna trgovina žitaricama trebala bi se smanjiti drugu sezonu zaredom, i to za 1,4 posto, na 365 milijuna tona, zbog obilnih zaliha i skromnog rasta potražnje u vodećim uvoznicima. Potrošnja pšenice trebala bi tek skromno porasti, oko jedan posto, na 2,55 milijardi tona, procjenjuju u FAO-u, ističući da su posrijedi “vrlo preliminarne nove procjene”.
