Analiza FT-a
Ruski prihodi od energenata u veljači su porasli za petinu, piše Financial Times. No, kako navode, taj se porast više može pripisati promjenama u oporezivanju nego u povećanom izvozu. Usto, ostvareni su prihodi i dalje daleko ispod prošlogodišnjeg mjesečnog prosjeka.
I dok je on prošle godine iznosio prosječnih 965 milijardi rubalja mjesečno ruska je državna blagajna od energenata u veljači ubrala 521 milijardu rubalja, odnosno 6,9 milijardi dolara, pokazalo je izvješće ruskog ministarstva financija.
Povećanje ruskog poreza na eksploataciju ugljikovodika donijelo je proračunu 34 posto više prihoda od nafte u veljači u odnosu na prethodni mjesec te gotovo tri puta više prihoda od plina. Za sav ovaj porast uglavnom je zaslužan Gazprom, piše FT, jer je u ta energetska kompanija u vlasništvu države uplatila 50 milijardi rubalja više nego u siječnju.
To je ujedno i fiksni iznos koji će, povrh ostalih nameta, plaćati do 2025. Osim toga, napisao je Dmitry Polevoy, voditelj investicija u Locko-Investu, ruski su državni prihodi profitirali od slabe rublje. “Ruska je valuta na najnižoj razini u posljednjih deset mjeseci te je od početka prosinca izgubila 20 posto vrijednosti”, ističe Polevoy.
U državni je proračun tako prošli mjesec uplaćeno 12,3 milijardi rubalja više od planiranog. Istovremeno, mjesečna je izvozna carina na plin pala 44, a na naftu 63 posto, što je najniža razina naknada koju je država ubrala u posljednjih pet godina.
Na njih su posve sigurno utjecale i sankcije te ograničenje uvoza nafte nametnuti zbog rata u Ukrajini. Prema posljednjim podacima europskog statističkog ureda Eurostata trgovinski je deficit Europske unije i Rusije, zbog drastičnog pada uvoza ugljena, plina i nafte u prosincu pao na trećinu u odnosu na razinu na kojoj je bio prije rata. Trgovinski je deficit između bloka 27 i Rusije tako u prosincu prošle godine iznosio šest milijardi eura dok je u ožujku iste godine bio 18,2 milijarde eura.
Europski statističari objašnjavaju da je trgovina s Rusijom pala nakon što je Unija nametnula uvozna i izvozna ograničenja na nekoliko proizvoda zbog napada na Ukrajinu. “Učinci ovih mjera posebno su vidljivi posljednjih mjeseci”, kažu iz Eurostata.
Ruski uvoz u EU pao je s 9,5 posto u veljači 2022. na 4,3 posto na kraju prošle godine. Istovremeno je europski izvoz u Rusiju pao s četiri na dva posto, pokazuju podaci Eurostata. Robe kojom dvije države najviše trguju i dalje su iste kojima se trgovalo i prije rata u Ukrajini, a to su ugljen, prirodni plin, gnojivo, nafta te željezo i čelik.
Praksa je pokazala da je postizanje energetske neovisnosti sve samo ne jednostavan i brz posao, piše FT. Doduše, cilj je to koji si je Europa zacrtala i prije izbijanja rata u Ukrajini, a čiju je realizaciju sukob preko noći ubrzao. No, to je skup proces koji za sada u velikoj mjeri nadoknađuju, kroz subvencije cijena energenata, države, prenosi Poslovni dnevnik.
