[vc_row][vc_column width=”1/3″]Banka Zlata[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Po zakonu ponude i potražnje, kada raste interes za kupnju nekog proizvoda u situaciji kada je raspoloživa količina istoga stabilna, rezultat je porast cijene tog proizvoda. [/vc_column][/vc_row]

Upravo to se događa s cijenom zlata u posljednjih godinu dana.

Osim državnih centralnih banaka koje su nakon dugog vremena počele povećavati zlatne rezerve (o čemu smo pisali ovdje), prošle godine su i burzovni špekulanti masovno počeli kupovati financijske izvedenice vezane uz cijenu zlata (što smo najavili u ovoj analizi). Od listopada prošle godine do kolovoza 2019. špekulanti su kupili zlata u vrijednosti 49 milijardi američkih dolara. Upravo je ta kupnja najviše doprinijela porastu cijene zlata od približno 30% u posljednjih godinu dana.

No, trend rasta cijene zlato je daleko od završetka. Naime, zbog sve izglednije recesije u razvijenim svjetskim gospodarstvima kamatne stope na pojedine državne obveznice su pale u negativni teritorij. To znači da bi trenutno ulaganjem u državne obveznice Njemačke, Japana, Švicarske itd. mirovinski fondovi i ostali veliki investitori pristali na čisti gubitak. Dakle, mudrije im je s novcem ne raditi ništa nego ulagati u takve obveznice. Zbog toga će barem dio novca tih sudionika na financijskim tržištima biti preusmjeren u zlato. To će barem još godinu ili dvije doprinositi pojačanom interesu za ulaganje u zlato.

Negativne kamatne stope i sve više medijskih izvještaja o dolasku krize u posljednjim mjesecima je doveo do toga da i sve veći broj malih individualnih investitora odabire zlato kao investiciju u kojoj će čuvati svoju životnu ušteđevinu. To se može zaključiti iz Googleovih statistika o broju pretraživanja pojedinih pojmova na najkorištenijoj web tražilici na svijetu. Tu se vidi da se tijekom ovog ljeta pojam “zlato” pretražuje dvostruko više nego tijekom prošlog ljeta.

Također, ovo ljeto je naglo skočio broj pretraživanja za pojam “recesija”. Taj pojam se sada gugla šest do sedam puta više nego prošle godine u isto vrijeme.

Ne bi bilo realno očekivati da će svi pojedinci koji razmatraju ulaganje u zlato odluku o tome donijeti u isto vrijeme. Interes za ulaganjem u zlato među malim investitorima mogao bi rasti još godinama, a taj pojačani interes bi trebao dovesti do daljnjeg porasta cijene žutog plemenitog metala, stoji u analizi Banke zlata

[quote_box name=””]

Cijene zlata dosegnule su u ponedjeljak novi najviši nivo u šest godina pod utjecajem zaoštravanja američko-kineskih trgovinskih napetosti da bi se potom blago spustile nakon nastojanja dvije zemlje da smire situaciju.

Cijena zlata na spot tržištu porasla je 0,2 posto, na 1.530,64 dolara po unci, najviši nivo od aprila 2013. godine. Na istom je postotnom dobitku bila i na američkom tržištu terminskih ugovora gdje se uncom trgovalo po 1.541,30 dolara. Investitori su pohrlili kupovati imovinu koju smatraju sigurnom, poput zlata, državnih obveznica i japanskog jena, nakon eskalacije američko-kineskog rata proteklog vikenda.

[/quote_box]