Američki dolar u odnosu na većinu ostalih najtrgovanijih svjetskih valuta slabi već mjesec dana. Mnogi smatraju da je uzrok ovakvom kretanju neočekivana pobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima, no početna reakcija sudionika na valutnom tržštu nakon izbora je bila kupnja američke valute. Stoga, uzroke kretanja zadnjih mjesec dana treba tražiti drugdje.
Budući da je krajem prošle godine dolar već bio na najvišoj razini u posljednih nekoliko godina, vjerojatno se radi o uobičajenoj korekciji uzrokovanoj zatvaranjem dijela kupovnih pozicija na ovoj valuti. Naime, s jačanjem valute smanjuje se broj onih koji očekuju daljnje jačanje te su joj spremni dodatnom kupnjom i dalje dizati vrijednost, a povećava se broj onih koji smatraju da je postala precijenjena te je prodaju i kapital prebacuju u ostale valute.
Kada je u pitanju Trumpov utjecaj na dolar, za sada nije donesena niti jedna konkretna odluka koja bi mogla utjecati na financisjka tržišta, nego se sve svodi na obećanja. Kako to inače bude kod političara, vjerojatno će većina obećanja ostatati neispunjena. No, investiori i špekulanti na financijskim tržištima će vjerojatno ponovno burno reagirati kada dođe do razgovora o pojedinim temama, kao što je vraćanje kapitala američkih kompanija u SAD te promjena trgovinskih ugovora s pojedinim zemljama.
Ukoliko bi Trumpova administracija zaista počela donosti zakone o uvođenju carina na uvoz iz ostalih gospodarstava, došlo bi do smanjivanja američkog trgovinskog deficita, što bi pogodovalo jačanju dolara. Dodatan učinak takve odluke bio bi porast stope inflacije u SAD-u, na što bi američka centralna banka morala reagirati još bržim dizanjem kamatnih stopa, što je također pozitivno za valutu.
Značajnije promjene trgovinskih uvjeta bi vjerojatno uzrokovale domino efekt na globalnoj razini pa bi se idućih godina mnoge države odlučile na protekcionizam. To bi dovelo do usporavanja ukupne svjetske trgovinske razmjene, a možda čak i recesije u pojedinim dijelovima svijeta. Kako u krizama biva, došlo bi do prebacivanja kapitala u sigurna utočišta, a jedno od njih je upravo američki dolar. No, s jačanjem dolara dodatno raste američki uvoz i opada izvoz, a Trump upravo to želi spriječiti.
Kada je u pitanju politička angažiranost SAD-a na globalnoj sceni, značajni zaokret također može dovesti do gospodarskih problema. Ukoliko bi npr. u Europi došlo do dodatne političke nestabilnosti, pojavio bi se strah od raspada EU ili propasti eura kao valute. U takvoj situaciji došlo bi do značajnog usporavanja gospodarskog rasta u Europi i velikog vala prebacivanja kapitala u SAD. Dolar bi značajno ojačao te bi američki izvoznici bili u još većim problemima.
Budući da bi mnoge odluke koje je Trump u kampanji obećavao mogle imati nesagledive negativne posljedice, nije realno za očekivati da će se Trumpova administracija upuštati u njihovo provođenje. Analitičari Admiral Marketsa na temelju toga smatraju da će većina pomaka uzrokovanih izjavama američkih političara u idućim mjesecima biti kratkog vijeka i da će tečajevi valuta i cijene financijskih instrumenata imati tendenciju vraćati se prema prosječnim vrijednostima u zadnjim mjesecima.
