[vc_row][vc_column width=”1/3″]Član OIEH, Dragutin Domitrović, je 26.3.2018. na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održao predavanje pod nazivom ‘Otkrivanje tople vode: zašto je geotermalna energija dobitna karta hrvatske energetike’. Predavanje je organizirala Akademija tehničkih znanosti Hrvatske povodom svoje 25. obljetnice.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Predavanju su nazočili predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske prof. dr. sc. Vladimir Andročec, glavna tajnica ATZH prof. dr. sc. Nediljka Gaurina-Međimurec, tajnica Odjela rudarstva i metalurgije prof. dr. sc. Biljana Kovačević Zelić, predstavnici znanstveno-gospodarske zajednice (HGK, EIHP, INA d.d. itd.) te brojni vrlo zainteresirani studenti RGN fakulteta.[/vc_column][/vc_row]
Prema recentnim podacima, u svijetu je početkom 2018. godine ukupna instalirana snaga geotermalnih elektrana bila veća od 14 GW, od čega su u 2017. godini dodana 792 MW. Deset najvećih proizvođača geotermalne energije u svijetu su SAD, Filipini, Indonezija, Turska, Novi Zeland, Meksiko, Italija, Island, Kenija i Japan, a uz evidentan dosadašnji rast predviđa se i daljnji napredak u iskorištavanju ovog obnovljivog izvora energije.
I Hrvatska je u svom kontinentalnom dijelu bogata geotermalnim reursima i ima velik broj geotermalnih izvora o čemu svjedoče dokazi njihovog korištenja još u rimsko doba. Potencijal geotermalnih izvora u Hrvatskoj istražuje se još od 70-ih godina 20. st. Ipak, o korištenju geotermalne energije, pogotovo za proizvodnju električne i toplinske energije, kod nas se još uvijek vrlo malo govori.
Kao svjetlo na hrvatskom geotermalnom horizontu, uskoro će u pogon biti puštena prva hrvatska geotermalna elektrana, na području gdje je još prije 25 godina pronađen dragocjeni geotermalni izvor: u Velikoj Cigleni kraj Bjelovara. Ovaj je izvor sa svojih 170°C jedan od najtoplijih u regiji, a za nadati se da će ovaj projekt hrvatske tvrtke GEOEN (koja je u suvlasništvu glavnog investitora, turskog MB Holdinga) biti primjer i drugim investitorima zainteresiranima za ulaganje u geotermalnu energiju. Naime, prema procjenama inozemnih stručnjaka u kontinentalnoj Hrvatskoj ima mogućnosti za izgradnju geotermalnih elektrana ukupne snage i nekoliko stotina MW.
Komparativna prednost Hrvatske, osim postojećih geotermalnih resursa, je i višedesetljetna tradicija istraživanja i proizvodnje nafte i plina, koja je stručno i tehnološki vrlo bliska iskorištavanju dubokih geotermalnih ležišta, pa su u Hrvatskoj raspoloživi svi potrebni servisi i znanja za bušenje i opremanje geotermalnih bušotina. No i bogata domaća znanja iz drugih područja potrebnih za izgradnju geotermalnih elektrana – strojarstva, građevinarstva, elektrotehnike, automatike – mogla bi u budućnosti omogućiti razvoj, domaću primjenu te izvoz originalnih tehnoloških rješenja.
Istraživanje geotermalnih resursa, bušenje bušotina i izgradnja geotermalnih elektrana investicijski su vrlo intenzivni, pa bi za poticanje takvih ulaganja trebalo razmotriti razne mogućnosti – primjerice korištenje EU fondova ili davanje povoljnih subvencioniranih kredita. Operativni troškovi geotermalnih elektrana nisu visoki pa bi se, uz takvu pomoć u početnom ulaganju, svakako mogla postići isplativost geotermalnih projekata i uz nižu otkupnu cijenu električne energije.
Jedan od važnih koraka u razvoju hrvatskih geotermalnih resursa trebala bi napraviti i nova Energetska strategija koja je u pripremi, a od koje se očekuje da će ozbiljnije kvantificirati hrvatske geotermalne potencijale. Izgradnjom geotermalnih elektrana bi se u hrvatski energetski miks dodali značajni izvori bazne obnovljive energije, a sudjelovanjem domaćih kompanija u projektiranju i izgradnji ostvarile bi se i brojne druge gospodarske koristi.
