Analiza BBC-a
Europa se nastoji riješiti ovisnosti o ruskom plinu koji se dopremao cjevovodima i okrenula se uvozu ukapljenog plina. Brodovi su pred obalama Starog kontinenta, ali i tržište ima svoj rezon, objašnjavaju analitičari za BBC.
Zapad je Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu uveo opsežne sankcije, a Moskva je odgovorila uredbom o plaćanju u rubljama i smanjenim isporukama tokom ljeta.
Nakon problema s popravkom turbine isporuke ruskog plina cjevovodom Sjeverni tok 1 na dulji su rok dokončale eksplozije u Baltičkom moru koje su europske zemlje pripisale sabotaži. Rusija nije uključena u istragu, a krivac još nije poznat.
Cijene plina snažno su porasle, a Europa je pojačala uvoz ukapljenog plina kako bi osiguarala opskrbu tokom zime. Brodovi s LNG-om već su pred europskim obalama, ali teret još nije iskrcan.
Pa zašto brodovi natovareni ukapljenim prirodnim plinom (LNG) trenutno stoje pred obalama Europe?
Analitičar Wood Mackenzieja Fraser Carson izbrojao ih je u listopadu 268 na vodenim površinama diljem svijeta, znatno više od godišnjeg prosjeka koji iznosi 241 brod.
Od onih koji su trenutno na moru 51 je brod blizu europskih obala.
Europske države kupovale su tijekom ljeta puno plina kako bi napunile skladišta i osigurale pokrivanje zimske potražnje, objašnjava Carson.
Prema početnom cilju, razina plina u skladištima trebala je do 1. studenoga iznositi 80 posto. Cilj je ispunjen i premašen daleko prije planiranog roka i najnoviji podaci upućuju na zaključak da su skladišni kapaciteti napunjeni 95 posto.
Ključnu je ulogu u postizanju tog cilja u Euruopi odigrao uvezeni LNG.
No, budući da LNG i dalje pristiže, potražnja za kapacitetima za uplinjavanje i dalje je velika. U Europi ih baš nema puno, djelomično i zato što se kontinent dugo oslanjao na plin koji je cjevovodima stizao iz Rusije.
Brodovi zato stoje u redu pred terminalima za uplinjavanje. Njemačka i Nizozemska investirale su u nove kapacitete i očekuje se da će neki od njih početi s radom kroz par mjeseci.
