Evo tko predvodi listu hrvatskih izvoznika

Potop velikana
 Za razliku od proteklih godina, pa i 2019., kada je globalizacija bila imperativ, na pomolu je suprotan trend i 
lagano proguravanje lokalizacije. U fokus je korona stavila 
važnost sigurnosti, pa se globalno i unutar EU u jednom 
trenutku otvorilo pitanje kako vratiti proizvodnju unutar granica.

U Hrvatskoj se samo 15 posto poduzeća bavi izvozom, njih 20,4 tisuće. Podaci su to koje je na nedavnoj konvenciji Hrvatskih izvoznika iznio predsjednik udruženja Darinko Bago, a temelje se na Fininoj statistici o poslovanju tvrtki u 2019. Među tih 20,4 tisuće najvećih 100 izvoznika koje imamo na Bisnodeovoj listi uglavnom su već dobro znana kompanijska imena. Onih koji izvan Hrvatske plasiraju više od milijardu kuna lani je bilo 12, a ukupno su izvezli nešto više od 27 milijardi kuna. Broj izvoznika-milijardera osjetno je porastao u odnosu na prethodnu godinu kada ih je u toj grupi bilo tek sedam, a zajedno im je izvozni rezultat bio za 4 milijarde kuna “tanji” nego u 2019. Kako će se lista top-izvoznika za ovu godinu ispreslagati, još uvijek se ni sami izvoznici ne usude nagađati, jer, kažu, mogli bi promašiti. Sve je moguće, i manji, i puno manji i podjednak rezultat. No, posve je izvjesno da se prošla godina koja je za izvoznike generalno bila u znaku rasta, ove godine neće ponoviti. Ipak, pojedini sektori, i to prvenstveno oni koji se bave hranom ili proizvodima i uslugama novih tehnologija, mogli bi progurati svoje tvrtke na Bisnodeovu listu ili ih i dići na njezine više razine.

Ina je standardno lider i na ovoj ljestivici, a PPD ponovno je ispred Plive i učvrstio je svoju drugu poziciju. No, lani su izvozne brojke ovog trojca bile nešto slabije nego prethodne godine, točnije Ini i PPD-u, a Plivi su ostali na razini 2018. godine.

Ostali izvoznici “milijarderi” redom su imali poboljšane rezultate, no pravom izvoznom zvijezdom mora se izdvojiti Crodux Derivati Dva. Za razliku od prethodnih godina, u kojima su uredno i “školski” uzorno bilježili uspon po svim parametrima, izvoz tvrtke generala Ivana Čermaka lani je odskočio za 187 posto ili u apsolutnim brojkama povećan je za čak 733 milijuna kuna. Samo prije nekoliko godina izvoz im je bio na razini nekoliko milijuna kuna. Lanjski eksponencijalan rast uslijedio je probojem prvenstveno na tržištu susjedne BiH, te Italije i Slovenije. Ove godine, nakon proljetnog zatvaranja gospodarstava i država, kada se derivate prodavalo na kapaljku, ponavljanje tog rezultata biti će praktički nemoguća misija. Inače, među izvoznicima iz ovog sektora valja zamijetiti da visok godišnji rast i dalje ostvaruje AGS Hrvatska, tvrtka Miroslava Antunovića, sina poznatog zagrebačkog poduzetnika, vlasnika hotela i benzinskih crpki Tomislava Antunovića. AGS gotovo 60 posto prihoda ostvaruje u izvozu, a lani je imao 79-postotni rast izvoznih prihoda.

Menadžeri najvećih izvoznih kompanija pozorno i na dnevnoj razini prate epidemiološke statistike i gaje nadu da će se do kraja ove godine kako-tako stabilizirati poslovi i život nastaviti odvijati paralelno s njim. Jednako kao virus brinu mnoge od njih i sve napetiji odnosi među vodećim svjetskim silama i nastojanja zatvaranja granica za “tuđe” proizvode, sve jače zaštitne mjere vlastite proizvodnje i zadržavanja potrošnje “kod kuće”. Za razliku od proteklih godina kada je globalizacija bila apsolutni imperativ, na pomolu je suprotan trend i lagano proguravanje lokalizacije. U fokus je korona stavila važnost sigurnosti, pa se globalno i unutar EU u jednom trenutku otvorilo pitanje kako vratiti proizvodnju unutar granica i smanjiti ovisnost o nabavi pojedinih repromaterijala iz dalekih tržišta. Neki sektori i poslovnjaci to osjećaju više, neki ne, no izvoz je danas za one koji dolaze s malog tržišta kao što je hrvatsko, sve potrebniji i sve teži posao.

Čak i u uvjetima kada se, čemu smo imali prilike svjedočiti u automobilskoj industriji, ulazi u partnerstva s velikim svjetskim gigantima i ugovara poslove s velikim potencijalom, ostaje neizvjesno kakva će biti potražnja i produbi li se gospodarska koronakriza, hoće li veliki ugovori donijeti priželjkivani poslovni iskorak. Od proizvođača iz tog sektoru Boxmark Leather i dalje se ubraja među hrvatske top-izvoznike, s tim da mu je izvoz kožnih navlaka za automobile počeo usporavati i prije koronakrize. No, njihova proizvodnja ovisit će prvenstveno o oporavku i razvoju te industrije. I solinski Ad Plastik, koji je dominantno izvoznik, ne očekuje ponavljanje lanjskog rasta, ali predsjednik Uprave Marinko Došen nastoji pokazati optimizam, jer su, kako kaže, ubrzane transformacije unutar same industrije od kojih se očekuje dobre učinke, a i sama tvrtka je iskoristila novonastalu situaciju i prilagodila svoj plan investicija. “Situacija se postupno stabilizira i najave naših kupaca za nadolazeće razdoblje bolje su od naših očekivanja, što nam daje razloga za lagani optimizam, no kako živimo u poprilično neizvjesnim vremenima, nije nimalo zahvalno davati prognoze”, kaže Došen, dodajući da trenutno na razini grupe imaju 50 otvorenih projekata, a u prvih šest mjeseci ugovorili su 92,5 milijuna eura novih poslova, te da se serijska proizvodnja vozila polako stabilizira. Ipak, procjenjuje da bi prihodi grupacije u ovoj godini mogli “skliznuti” za oko 20 posto.

Farmaceutski sektor tradicionalno je jak izvoznik, a ove godine dio njih, poput Plive, ostvaruju bolju prodaju “kod kuće” i slabiju na tržištima drugih zemalja, dok dio, kao što je slučaj s JGL-om, bilježi i dalje trend rasta izvoza. Iz farmaceutskih redova među 50 najvećih izvoznika probila se i Hospira, hrvatska tvrtka američkog farmaceutskog diva Pfizer, koja je nastala iz nekadašnjeg biotehnološkog poslovanja Plive, a na godišnjoj razini uspjela je, nakon velikih investicija u proizvodnju, izvoz povećati za čak 1146 posto.

Sektorski gledano, možda najvidljiviju promjenu među najvećim izvoznicima bilježi brodogradnja. Nekoć jedan od izvoznih prvaka, Uljanik, završio je u stečaju s likvidacijom i nestao, a njegovim urušavanjem i 3. maj presušio je s poslovima. Trenutno uz pomoć države riječki škver radi na dovršavanju brodova započetih prije nekoliko godina, što će u ovoj i idućoj godini donijeti prihod, ali ostaje tek definirati nastavak života ovog riječkog škvera, koji je formalno još uvijek dio stečajne mase pulskog škvera. Jedini od velikih graditelja brodova koji se zadržao na listi velikih izvoznika je Brodosplit, čiji izvozni rezultat, koji je na godišnjoj razini lani bio 20 posto bolji, svjedoči i koliko je gradnja tako velikog i vrijednog proizvoda važna za hrvatski izvoz. Kako u Rijeci starta s prvim poslom i novi brodograditelj MKM Yachts, koji će na gradnji polarnih kruzera surađivati s 3. majem, za očuvanje izvozne proizvodnje, ostaje dovršiti osmišljavanje boljeg modela osiguravanja financiranja tako skupih proizvoda. Iz brodograđevnog sektora među najvećim izvoznicima još je remontno brodogradilište Viktor Lenac, koje je lani imalo bolji izvozni ‘skor’, no pandemija koronavirusa uzdrmala je brodarsko tržište i srezala potražnju za uslugama remonta, koju tvrtka još osjeća i zasigurno će ostaviti traga na ovogodišnjim rezultatima.

Od poznatih izvoznika čiji lanjski rezultat nije bio na dosegnutoj ranijoj razini, a ove godine svakako će imati preokret je najveći proizvođač u sektoru vojne industrije karlovački proizvođač oružja HS Produkt, iz kojega stižu informacije o snažnom porastu izvoza na američko tržište u ovoj godini. S druge strane, Petrokemija je, nakon što su je preuzeli Ina i PPD lani popravila izvozne rezultate. Ipak, ove godine na inozemnom tržištu bilježi manji volumen prodaje mineralnih gnojiva i to, kako napominju iz kutinske tvrtke, ne zbog utjecaja pandemije. Korona će, pak, definitivno pokositi hotelski sektor, koji je poprilično zastupljen među vodećim izvoznicima. Tri su hotelijera, Valamar, Plava laguna i Maistra, među prvih 15 na Bisnodeovoj izvozničkoj listi, no ove godine neizvjesno je kako će visoko biti plasirani. Sigurno je da će skliznuti još jedan od izvoznika “milijardera”, teško pogođen koronavirusom i protupandemijskim zatvaranjem zemalja, a to je nacionalni avioprijevoznik Croatia airlines. Ni najveće zračne luke također neće ponoviti lanjski sjajan rezultat, pri čemu valja prijemijetiti da je najveći izvozni rezutat imala splitska, a potom dubrovačka zračna luka, koje su izvoznim prihodima ispred zagrebačke MZL Franjo Tuđman.

Novo kompanijsko ime među najvećim izvoznicima je Aminolabs Atlantic, tvrtka koju je svojedobno u Novoj Gradišci pokrenuo Atlantic Emila Tedeschija, a početkom godine u cijelosti preuzeo belgijski EMPWR. Nakon investicije u proširenje proizvodnje i nove pogone, “zahuktali” su prodaju dodataka prehrani koji u cijelosti odlaze u izvoz.

Tražimo li, pak, izvoznike koji su u ovu godinu ušli s visokim lanjskim rezultatom s kojim ćemo ih uspoređivati iduće godine onda je to svakako jedna od najpropulzivnijih mlađih kompanija, vodnjanski Infobip. Već 2018. bilo je vidljivo da postaju prepoznatljivi inozemnim naručiteljima, a nizom realiziranih projekata koji su potom uslijedili uspjeli su ući među sto najvećih izvoznika. Njihov uspon motivirajući je za mnoge mlade i inovativne poduzetnike iz tog sve atraktivnijeg i aktivnijeg sektora, koji će očito zauzimati sve više mjesta na listi najvećih hrvatskih izvoznika i davati vjetra u leđa ukupnom gospodarstvu, piše Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments