Evo što se očekuje od summita COP28

Analiza DW-a

Nakon godinu dana rekordno visokih temperatura, smrtonosnih poplava i šumskih požara, naftni gigant Ujedinjeni Arapski Emirati ugošćuje svjetske lidere na samitu UN-a u Dubaiu. Cilj je spriječiti klimatsku katastrofu.

COP28, godišnji samit UN-a usmjeren na sprječavanje klimatske katastrofe, održava se od 30. studenoga do 12. prosinca, a domaćin mu je zemlja koja živi od nafte: Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE).

Izbor zemlje domaćina za 28. pregovore o sprječavanju klimatskih promjena pokazao se kontroverznim, kao i odluka da konferencijom predsjeda Sultan al Jabar, ministar industrije i napredne tehnologije Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je ujedno i izvršni direktor Nacionalne naftne kompanije u Abu Dhabiju.

Dok su svjetski lideri pozdravili ovo imenovanje Al Jabara, inače prvog čovjeka za fosilna goriva u UAE, američki izaslanik za klimu John Kerry nazvao je to “groznim izborom”. Mnogi političari i ekološke organizacije bili su ogorčeni. Više od 130 delegata iz EU-a i SAD-a potpisali su i poslali otvoreno pismo, u kojem se navodi da predsjedavanje sultana Al Jabara klimatskom konferencijom UN-a “riskira da potkopa pregovore”.

Diskusije, koje će se voditi na COP28, obuhvatit će sve: od rješavanja pitanja emisija štetnih plinova koji nastaju u poljoprivredi, sigurnosti zaliha hrane – do načina na koji se zemlje mogu prilagoditi vremenskim ekstremima dok se planet Zemlja zagrijava zbog upotrebe fosilnih goriva. Ali, tri ključna pitanja će dominirati konferencijom: financiranje klimatskih promjena za ranjive zemlje, obećanja koja se odnose na smanjenja emisija štetnih plinova i postepeno ukidanje fosilnih goriva.

Osnivanju Fonda za gubitke i štete, namijenjenog zemljama s niskim prihodima koje su pogođene ekstremnim vremenskim prilikama, dugo su se opirale bogate nacije s visokim stopama zagađenja iz straha da će morati plaćati ogromne iznose. Studija iz 2018. procijenila je da bi gubici i štete nastali zbog klimatskih promjena mogli koštati ugrožene zemlje između 290 i 580 milijardi dolara do 2030. godine.

Harjeet Singh, šef za globalnu političku strategiju u mreži Climate Action Network (CAN) sa sjedištem u Bonnu, rekao je za DW da su siromašne zemlje najosjetljivije na posljedice planetarnog zagrijavanja – iako je njihov doprinos emisijama štetnih plinova, koje nastaju uslijed sagorijevanja fosilnih goriva i uzrokuju klimatske promjene, jako mali.

“Tko snosi najveću odgovornost?”, pitao je Singh i dodao: “Bogate zemlje su izbacile u atmosferu blizu 80% emisija stakleničkih plinova, odgovornih za klimatsku krizu.”

Prošle godine su sudionici klimatske konferencije COP27 postigli veliki napredak. Složili su se da osnuju fond, koji bi pomogao zemljama u razvoju da se oporave nakon vremenskih nepogoda. Sudionici ovogodišnje konferencije u Dubaiju će se morati dogovoriti oko detalja: koje će države moći pristupiti fondu, tko će koliko uplatiti u fond i kako će se njime upravljati.

Uoči razgovora, transnacionalni odbor predstavnika nerazvijenih i razvijenih zemalja izradio je preporuke za odgovore na ta pitanja. Tome su prethodile burne rasprave. Nekoliko puta su dogovori propadali, prije nego što je postignut prijedlog sporazuma u kojem se predlaže da Svjetska banka bude prijelazni nositelj fonda. Ovo se smatra velikim ustupkom od strane nerazvijenih zemalja, koje strahuju da bi ta institucija bogatim zemljama mogla dati veći utjecaj.

Odbor se također izjasnio protiv sporne ideje o pravno obvezujućim uplatama i umjesto toga samo pozvao razvijene zemlje da daju svoj doprinos za fond.

“Kao predstavnici civilnog društva izuzetno smo zabrinuti, jer ne smatramo da su te preporuke, kojima se bogate i razvijene zemlje pozivaju na odgovornost da plate za gubitke i štetu, dovoljno snažne”, rekao je Singh.

Godine 2015. je skoro 200 vlada potpisalo povijesni i pravno obvezujući Pariški sporazum s ciljem da se globalno zagrijavanje odnosno porast prosječne svjetske temperature ograniči na znatno ispod 2 stupnja Celzijevih u usporedbi s predindustrijskim dobom. Do sada su prosječne temperature porasle za 1,2 stupnja, a 2023. je na putu da bude najtoplija od svih do sada zabilježenih godina.

Ove godine će na konferenciji po prvi put doći do “globalne evaluacije” ili analize napretka svake zemlje u smanjenju emisija štetnih plinova, kako bi se postigli zacrtani ciljevi. “Radi se o tome da se sagleda što je postignuto, gdje su praznine i šta još treba učiniti”, rekao je Sing.

Evaluacija, koja je započela 2021. godine, uključuje prikupljanje i analizu podataka o klimatskim planovima vlada, smanjenju štetnih emisija i naporima prilagodbe. To je bilo upakirano u izvještaj UN-a objavljen u rujnu, sa snažnim upozorenjem građanima i sudionicima klimatske konferencije da su zemlje znatno skrenule s puta i da se vremenski okvir „brzo zatvara”.

Na COP28 države i tvrtke će morati pojačati svoje napore u pogledu brze dekarbonizacije, navodi se u izvještaju. Povećane ambicije kod smanjenja štetnih emisija bit će na samom vrhu dnevnog reda konferencije.

Iako vlade odavno znaju da potiču klimatske promjene sagorijevanjem ugljena, nafte i plina, mnoge ne namjeravaju prestati s tim. Novi izvještaj UN-a otkrio je da države bogate naftom planiraju ogromna proširenja proizvodnih kapaciteta, koja bi teško narušila svjetski „CO2-proračun” odnosno maksimalno dozvoljene emisije CO2 “i dovela u pitanje “budućnost čovječanstva”.

Delegati COP-a nikada se službeno nisu obvezali da će prestati koristiti fosilna goriva. To je prvi put spomenuto u službenim zaključcima samita COP26 u Glasgowu, kada su se vlade složile da se “postupno smanji” korištenje ugljena, izbjegavajući potpuno odustajanje.

Količina ugljena koji se troši nastavila je rasti i nakon datih obećanja. Prošle godine delegati klimatske konferencije nisu pozvali na postepeno ukidanje svih fosilnih goriva, unatoč tome što je koalicija od oko 80 zemalja vršila pritisak da do toga dođe.

Ipak, neki aktivisti su optimistični da će, po novim preporukama iz rujanske globalne analize, ovo pitanje biti stavljeno na dnevni red ovogodišnje klimatske konferencije COP28. U izvještaju UN-a se poziva na povećanje udjela “obnovljive energije uz postupno napuštanje svih fosilnih goriva”.

Romain Ioualalen iz organizacije Oil Change International kaže za DW da je “još prije nekoliko godina bilo nezamislivo donijeti odluku o postupnom ukidanju fosilnih goriva na COP-u zbog utjecaja zemalja koje se bave eksploatacijom i prodajom nafte i plina”.

Vjerojatno će i na ovom samitu doći do ozbiljnih odbijanja i otpora, s obzirom na to da su proizvođači nafte i plina poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, domaćina ovogodišnje klimatske konferencije COP28, prilično rezistentni na promjene. Mariam Almheiri, ministrica za klimu u UAE, rekla je novinskoj agenciji Reuters da bi takav potez naštetio zemljama proizvođačima, koje su upućene na prihode od fosilnih goriva.

Ako se ne postigne dogovor o postupnom izlasku i odustajanju od fosilnih goriva, to će naštetiti kredibilitetu samita, smatra Romain Ioualalen. “Ljudi će početi pitati zašto se još uvijek sastajemo ako ne možemo postići dogovor o tome što zapravo izaziva problem, koji pokušavamo riješiti. To će također signalizirati industriji nafte i plina da vlade nisu ozbiljne po pitanju energetske tranzicije.”

Unatoč problemima i manjkavostima, Ioualalen i drugi aktivisti smatraju da je samit vrijedan održavanja. “Nećete naći nijedan drugi proces u svijetu diplomacije, u kojem se zemlja s 50 ili 100.000 ljudi može suprotstaviti SAD-u i Kini i prozvati ih zbog nedostatka ambicija u pogledu zaustavljanja klimatskih promjena”, ističe Romain Ioualalen i zaključuje: “Konferencija ima niz nedostataka, ali je i dalje izuzetno značajna i dragocjena.”, prenosi DW.

You may also like