Evo što piše u Lex Agrokoru

Već ovoga tjedna na sjednici vlade trebao bi se naći prijedlog zakona popularno nazvanog ‘lex Agrokor’, koji regulira mogućnost državne intervencije u strateški važnim tvrtkama poput Agrokora. Prema riječima ministrice Martine Dalić, propisom koji u zakonsku proceduru ide pod nazivom ‘Zakon o postupku izvanredne uprave’ stvara se procedura koja u ograničenom vremenskom razdoblju osigurava uvjete za transformaciju kompanije uz pravedan i fer tretman svih postojećih vjerovnika.

Zakon se odnosi na spašavanje sistemski važnih kompanija koje zapadnu u financijske teškoće, a predviđa intervenciju države kroz uvođenje izvanredne uprave s ciljem zaštite poslovanja dužnika i njegovih zaposlenika, uz uvažavanje interesa vjerovnika. Vladin povjerenik koji preuzima upravljanje kompanijom dužan je provesti poslovno i vlasničko restrukturiranje, te u suradnji s vjerovnicima nastojati osigurati opstanak kompanije i održivost poslovanja.

Najava uvođenja ovakvog zakona izazvala je negativne reakcije u dijelu javnost. Stručnjaci upozoravaju da je zakon nedorečen te da bi mogao izazvati niz problema, uključujući mogućnost tužbi protiv države, ukoliko bilo koji sudionik u postupku pretrpi neočekivanu štetu. Tportal je došao u posjed nacrta spornog zakona te vam predstavljamo njegove glavne odrednice.

Na koga se odnosi zakon?

Postupak izvanredne uprave može se provesti nad tvrtkom s više od 8.000 zaposlenih i obvezama većim od 7,5 milijardi kuna, a koja zadovoljava uvjete za pokretanje predstečaja ili stečaja prema važećem Stečajnom zakonu.

Tko pokreće postupak izvanredne uprave?

Prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave podnosi se Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, a ovlašten ga je podnijeti dužnik ili iznimno, vjerovnik dužnika koji ima dospjelo potraživanje u iznosu ne manjem od 5 posto ukupnog duga.

Tko vodi postupak?

Tijela postupka su Trgovački sud, izvanredni povjerenik, nadzorno tijelo i vjerovničko vijeće. Sud je u postupku izvanredne uprave ovlašten poduzimati sve radnje i donositi sve odluke koje nisu izričito dane u nadležnost nekog drugog tijela. Izvanredni povjerenik je predstavnik Vlade koji vodi poslovanje dužnika i poduzima sve radnje koje su mu povjerene. Zakonom je propisano da on ima ista prava i obveze kao stečajni upravitelj. Nadzorno tijelo nadzire rad povjerenika i daje mišljenje o njegovim odlukama i radnjama. Imenuje ga Ministarstvo, a u njemu sjede osobe s dobrim ugledom i stručnim znanjima u području financija i prava. Vjerovničko vijeće ima najviše devet članova, a sastavljeno je od predstavnika različitih skupina vjerovnika.

Uvjeti za otvaranje postupka izvanredne uprave

Postupak izvanredne uprave otvoriti će se nad kompanijom koja je samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim društvima od sistemskog značaja za državu, uz uvjet da postoji razumna vjerojatnost za uspostavu ekonomske ravnoteže i nastavljanja poslovanja na trajnijoj osnovi. U otvaranju postupka izvanredne uprave i postavljanja povjerenika sudjeluju tri razine vlasti. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta ispituje uvjete i donosi prijedlog, Vlada donosi odluku o ispunjavanju uvjeta i imenuje povjerenika, a Trgovački sud, nakon saslušanja predstavnika Ministarstva, donosi rješenje o otvaranju postupka izvanredne uprave, osim ako temeljem dostavljenih isprava i izjava izvanrednog povjerenika te predstavnika Ministarstva utvrdi da neki od uvjeta nisu ispunjeni.

Kakav je položaj vjerovnika?

U postupku izvanredne uprave vjerovnici se tretiraju na isti način kao u Stečajnom zakonu pri čemu njihova prava mogu biti drugačija ili manja ako je zakonom tako određeno. Svoja prava vjerovnici ostvaruju kroz vjerovničko vijeće koje donosi odluke većinom glasova.

Tko i kako utvrđuje potraživanja?

Izvanredni povjerenik dužan je napraviti listu vjerovnika s njihovim pravima i iznosima potraživanja te naznačiti priznaje li ili osporava svaku prijavljenu tražbinu. Ako je izvanredni povjerenik osporio tražbinu, sud će vjerovnika uputiti na parnicu protiv dužnika radi utvrđivanja osporene tražbine.

Kako se donosi i što sadrži plan restrukturiranja?

Plan restrukturiranja ključni je dokument, koji sadrži sve bitne elemente za prevladavanje krize i ozdravljenje kompanije. Izrađuje ga izvanredni povjerenik, unutar 365 dana od dana imenovanja, uz obavezni angažman financijskih i pravnih savjetnika. Plan restrukturiranja mora najmanje sadržavati:

  • poslovne djelatnosti koje će se nastaviti obavljati i one koje će se prestati obavljati;
  • plan eventualnog otuđenja imovine dužnika koja nije nužna za nastavak poslovanja društva, a i ostale imovine;
  • gospodarske i financijske odredbe vezane za nastavak poslovanja društva;
  • načine pokrića tekućih financijskih potreba, sa specifikacijom financiranja i potencijalnih državnih potpora ako su nužne za očuvanje poslovanja;
  • opće troškove i posebne koji su ukupno potrebni za provedbu postupka, isključujući troškove izvanrednog povjerenika i nadzornog tijela;
  • eventualne odredbe o dokapitalizaciji društva i o promjeni organizacijske strukture,
  • rokove i načine ispunjenja tražbina vjerovnika, uključujući i moguće promjene dospijeća tražbina, djelomičnog ili potpunog otpusta dugova ili pretvaranja potraživanja u kapital odnosno druge financijske instrumente.
  • Planom restrukturiranja može se predvidjeti vlasnička transformacija odnosno prijenos dijela ili sve imovine dužnika na jednu ili više već postojećih osoba ili osoba koje će tek biti osnovane.

Plan restrukturiranja mora predvidjeti njegovu implementaciju i ispunjenje u roku od najviše tri godine. Plan odobrava sud u roku od 30 dana od dana pozitivnog mišljenja od strane Vlade RH.

Kako se okončava postupak izvanredne uprave?

Postupak se može okončati obustavom, postizanjem nagodbe ili provedbom svih radnji i ispunjenjem ciljeva postavljenih u planu restrukturiranja. U tijeku postupka izvanredne uprave povjerenik može u bilo kojem trenutku, ako ocijeni da postoje uvjeti, podnijeti vjerovnicima prijedlog nagodbe. Nagodba se smatra prihvaćenom ako su u svakoj skupini za prihvaćanje nagodbe glasovali vjerovnici s pravom glasa čiji zbroj tražbina predstavlja običnu većinu u odnosu na ukupan iznos utvrđenih tražbina. Nagodba koja je prihvaćena od strane vjerovnika bit će potvrđena od strane suda te takvo rješenje ima snagu ovršne isprave.

Također, sud može na zahtjev povjerenika u svakom trenutku prekinuti postupak izvanredne uprave i pokrenuti stečajni postupak ako utvrdi da su nastupile okolnosti zbog kojih više ne postoji razumna vjerojatnost za uspostavu ekonomske ravnoteže i nastavljanja poslovanja dužnika na trajnijoj osnovi.

You may also like

0 comments