Evo što je kumovalo dolasku Borisa Miloševića u Knin

Večernji list
Nije bilo nikakvih prisila da ove godine, prvi put, potpredsjednik hrvatske Vlade, Srbin, dođe u Knin za proslavu obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja, piše u ponedjeljak Večernji list.

Nije bilo ni uvjetovanja da, kao reciprocitet dolasku Borisa Miloševića u Knin, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved ode u selo Grubore položiti vijence srpskim žrtvama. Nije bilo ni nagovaranja da umirovljeni general Ante Gotovina, koji se kloni javnih istupa, održi govor u Kninu. Uostalom, svi koji dobro poznaju Medveda i Gotovinu znaju da se njima ne može “narediti” da učine nešto što ne žele i u što ne vjeruju, navodi dnevnik.

Svi su ti ljudi odluke donijeli samostalno, kao i premijer Andrej Plenković, vođeni uvjerenjem da je potreban iskorak u odnosima Hrvata i Srba u Hrvatskoj, a da se time nikako ne dovedu u pitanje postulati Domovinskog rata, ne izjednačavaju agresor i žrtva, da se time ne podcjenjuje bol obitelji koje su izgubile svoje članove, a ponajmanje žrtve.

No i uvjerenjem da je ovakav iskorak nužan, da je došlo vrijeme da se na zajedničkim točkama grade odnosi i povjerenje i da je to, ukratko, korisno i dobro za Hrvatsku, što je uostalom i odjek Gotovinina govora u Zagrebu nakon povratka iz Haaga i poruke da se treba okrenuti budućnosti. Milošević ni itko iz SDSS-a nisu tražili reciprocitet; odluku da ide u Grubore inicirao je i donio sam ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Kad je Milošević potvrdio dolazak u Knin, predsjednik Vlade mu je rekao da cijeni tu odluku i misli da je ispravna. Milošević je otkrio kako duboko osjeća i uvjeren je da radi nešto dobro i pravedno i s tim nema problema iako je već tada primao neugodne i optužujuće poruke onih koji su razočarani njegovim potezom.

Generalu Gotovini sudjelovanje je predložio ministar Medved i odmah je prihvatio. Milošević je time bio vrlo zadovoljan i rekao da sve što kaže general on može potpisati, donosi Večernji list.

Hrvatska vlada pomno se priprema za ovogodišnje obilježavanje Dana domovinske zahvalnosti, ali i za odavanje pijeteta srpskim žrtvama stradalima nakon Oluje.

– Dugo smo o svemu razgovarali. Ne samo o odlasku potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića u Knin, i o Gruborima, već o svemu što treba napraviti. Možemo napraviti iskorak. Ova Vlada dobila je mandat za to, ali idemo korak po korak. Prvi je da se dostojanstveno obilježi obljetnica Oluje. Idući je priznanje svim žrtvama, zbog čega će ministar branitelja Tomo Medved 24. kolovoza otići u Grubore i položiti vijenac za stradale srpske civile. Nakon toga slijede daljnje aktivnosti – govori Jutarnjem listu član Vlade i otkriva kako je idući korak odlazak dvojice potpredsjednika Vlade, Miloševića iz SDSS-a i ministra Medveda, u ruralna područja kako bi riješili probleme tamošnjeg stanovništva.

Još je, naime, oko 80-tak sela u kojima živi srpsko stanovništvo koja do danas nisu reelektrificirana. Stariji ljudi prisiljeni su živjeti u nemogućim uvjetima, bez struje i vode, dok je drugima, koji bi se možda i vratili u Hrvatsku, povratak time praktično onemogućen. Na povratku Srba koji su tijekom i nakon Oluje otišli iz Hrvatske najozbiljnije se počelo raditi 2004., kada su HDZ i SDSS u koalicijskom sporazumu naveli stvaranje uvjeta za povratak, konkretno elektrifikaciju sela, koja bi obuhvatila oko 9000 kućanstava. Sporazum nikada nije proveden do kraja.

– Imamo cilj i postupno idemo do njega. Mi smo u Vladi svjesni svega, i znali smo kakve će biti reakcije nakon što je objavljeno da će Boris Milošević, kao potpredsjednik Vlade i član SDSS-a, doći u Knin na obljetnicu Oluje. Reakcije iz Srbije bile su nam očekivane, kao i podijeljen stav Srba iz Hrvatske. No naš je stav da sve uvažavamo jasan i čvrst – kaže naš sugovornik iz Vlade.

Iz razgovora s više članova Vlade Andreja Plenkovića saznali smo pojedinosti oko donošenja Miloševićeve odluke da 5. kolovoza, kada se u Hrvatskoj slavi pobjeda, a u Srbiji obilježava progon srpskog stanovništva, prisustvuje centralnoj svečanosti u Kninu.

Milošević je već sam objavio na Facebooku, iznijevši pritom osobno iskustvo Srbina iz Šibenika čiji je otac bio branitelj, a baka je ostala živjeti na oslobođenom području da bi bila brutalno likvidirana samo zato što je Srpkinja.

Počinitelj je otkriven, sudilo mu se, ali je na kraju odslužio tek manji dio kazne jer je dobio predsjedničko pomilovanje. Saznali smo da se u Vladi o Miloševićevom odlasku u Knin prvi put razgovaralo tjedan dana prije nego što je objavljeno da će prisustvovati obilježavanju 25 godina Oluje.

– Iz prve Miloševićeve reakcije bilo je jasno kako je svjestan da i 25 godina nakon Oluje treba imati hrabrosti za taj iskorak. To je zdravo za hrvatsko društvo i unutarnje odnose, ali dosad se nije dogodilo – kaže naš sugovornik.

Ističe da u Vladi pred Miloševića ni u jednom trenutku nije bio stavljen zahtjev da ide u Knin, nego se razgovaralo o tome što bi značio odlazak, a što neodlazak.

– Treba isto tako reći kako Milošević ni u jednom trenutku nije bio protiv toga da ide u Knin, ali je kazao kako prije konačne odluke mora sam sa sobom neke stvari posložiti, da mora razmisliti i konzultirati se, pri čemu je vjerojatno mislio na konzultacije sa svojom strankom, a zasigurno i s obitelji – otkriva nam osoba iz Vlade.

Kaže kako je puno razgovarao s premijerom, ali i s ministrom Medvedom, koji također ima traumatično iskustvo iz rata. – Njihove dvije priče su specifične. Ljudi ne znaju da je Tomo ljudina i što je sve preživio, kao i da se odnosi prema Srbima na korektan način – kazao je naš sugovornik. Poznato je, naime, da je ministrov brat poginuo u Oluji, ali nisu poznate pojedinosti, niti što je Medved proživio u toj situaciji.

Naš sugovornik ističe da se 5. kolovoza u Kninu prije svega obilježava završetak rata. Nastavlja kako je jasno da Srbi u Hrvatskoj Oluju doživljavaju slojevitije, jer je pola njih dijelilo sudbinu ostatka Hrvatske i bilo izloženo bombardiranjima i raketiranjima jednako kao i Hrvati, a mnogi su bili branitelji. A drugi je dio bio na okupiranim područjima.

– To je njima slojevitiji događaj, oni u njemu vide i egzodus koji su doživjeli tijekom Oluje, dok je za Hrvate to prisilna evakuacija srpskog stanovništva koju je 4. kolovoza 1995. naredio Milan Martić. Dio Srba to vidi kao bijeg ispred napredovanja hrvatskih snaga, premda je na svega nekoliko mjesto došlo do kontakta s Hrvatskom vojskom, ali bez okršaja – govori član Plenkovićeva tima i zaključuje kako je sazrelo vrijeme da se nakon 25 godina stvore uvjeti da budemo uključivi, te da se i predstavnicima Srba omogući da obilježavaju onoga što je kamen temeljac hrvatske državnosti.

U odnosu na ulogu potpredsjednika Vlade Milošević kaže da je važno jedinstvo Vlade, a njegov je odlazak u Knin bitan i za njegov ravnopravni položaj.

– Bio bi oslabljen u Vladi da nije otišao u Knin, ako već ide cijela Vlada – pojašnjava.

Na pitanje je li bilo razgovora o tome da u Knin ode i Milorad Pupovac, odgovorio je negativno. Potom je pojasnio kako je Pupovac predsjednik stranke, a zbog epidemioloških razloga koji zahtijevaju manji broj osoba na svečanosti, u Knin nije pozvan nijedan predsjednik političke stranke, donosi Jutarnji list.

You may also like

0 comments