Evo koliko je iznosio bruto inozemni dug

Analiza HNB-a

Prema posljednjim podacima HNB-a, uz mjesečni pad od 967 mil. eura ili 2,1% krajem rujna stanje bruto inozemnog duga iznosilo je 44,1 mlrd. eura. Snažan rast BDP-a tijekom drugog i trećeg tromjesečja rezultirali izrazitim poboljšanjem relativnog pokazatelja bruto inozemne zaduženosti, koji je na kraju rujna 2021. iznosio 79,4% BDP-a, što je za 5,0 postotnih bodova manje nego na kraju lipnja 2021. te 0,3 pb u usporedbi s krajem 2020.

U usporedbi s krajem 2020. stanje bruto inozemnog duga veće je za 4 mlrd. eura ili 10,1% dok je u odnosu na drugo prošlogodišnje tromjesečje bruto inozemni dug zabilježio smanjenje od 210 mil. eura. Posljedica je to smanjenja duga svih sektora s izuzetkom središnje banke čiji je bruto inozemni dug zbog rasta posebnih prava vučenja kod MMF-a i repo poslova porastao na tromjesečnoj osnovi za 1,2 mlrd. kuna. S druge strane u usporedbi s krajem lipnja 2021. ostali domaći sektor (poduzeća), uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima smanjili su svoje bruto inozemne obveze za 0,7 mlrd. eura, kreditne institucije za 0,5 mlrd. eura te država za 0,2 mlrd. eura.

Promatramo prema udjelima, i dalje najviši udio u ukupnom dugu čine inozemne bruto obveze opće države s 34,9% dok se udio bruto inozemnih obveza ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstava, uključujući poslodavce i samozaposlene) nastavio smanjivati te krajem rujna 2021. iznosi 29%. Od ukupnih bruto inozemnih obveza na privatni dug krajem rujna odnosilo se 55,9% ili 24,6 mlrd. eura i on je bio 24 mil. eura viši u odnosu na kraj 2020. ali i 1,6 mlrd. eura manji u odnosu na kraj drugog tromjesečja 2021. S druge strane bruto inozemni dug javnog sektora s 19,44 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima bio je za 4 mlrd. eura viši u odnosu na kraj 2020. te 1,1 mlrd. u odnosu na kraj lipnja 2021.

Očekivani gospodarski oporavak pozitivno će utjecati na relativni pokazatelj bruto inozemnog zaduženja Republike Hrvatske, pa će se unatoč apsolutnom porastu stanja bruto inozemnog duga njegov udio u BFP-u i nakon 2021. nastaviti smanjivati.

You may also like