Evo koliko je euro nazočan u hrvatskom poslovanju

Analiza Eurostata

Povodom izvješća Europske komisije o konvergenciji za 2022. i ispunjavanju uvjeta za ulazak Hrvatske u eurozonu i upućivanja prijedloga Vijeću da to bude s 1. siječnjem iduće godine, Eurostat je prošli tjedan skrenuo pozornost i objavio podatke o postojećoj zastupljenosti eura u hrvatskom gospodarstvu u odnosima s drugim zemljama.

I prije prelaska na jedinstvenu valutu, u hrvatskoj robnoj razmjeni sa zemljama izvan EU euro ima dominantnu ulogu i uvelike prelazi prosjek na razini EU, konstatira Eurostat.

Podaci koje njihov pregled obuhvaća pokazuje da je od 2016. do 2020. primjetan porast oslanjanja na euro u Hrvatskoj, a jedino Slovenija ima veću zastupljenost eura u fakturiranju robne razmjene.

Susjedna je zemlja, naime, europski rekorder u korištenju eura u izvoznim poslovima, u kojima je u 2020. realizirano njih čak 82 posto, a u uvoznim poslovima taj je udjel nešto manji, 74%.

Nema sumnje da će se uvelike olakšati ugovaranje izvoznih poslova, no od velike je važnosti da Hrvatska bude i dio Schengenskog prostora te OECD-a.
Hrvatska je drugorangirana na obje liste, sa 72% izvoznih poslova ugovorenih u eurima, te 57% uvoznih poslova. Američki dolar druga je valuta u kojima se u Hrvatskoj zaključuju trgovinski odnosi s tzv. trećim zemljama.

Jasniju predodžbu o prisutnosti eura u hrvatskom poslovanju sa svijetom pokazuje usporedba s europskim prosjekom, jer kod uvoza eurom je fakturirano 38% ugovora, a kod izvoza njih 47,5%.

Najnoviji podaci za prošlu godinu za Hrvatsku na Eurostatu nisu dostupni, no u slučaju Slovenije primjetan je značajan daljnji porast udjela eura kod izvoznih poslova (na 87%), kao i kod uvoza (74,6%).

Sličan trend imaju i ostale zemlje s visokim udjelima eura kod izvoza, poput Litve, Latvije i Slovačke, te kod uvoza gdje euro još pojačan u Latviji, Slovačkoj i Njemačkoj. Najmanje u eurima ugovaraju Irci, Šveđani i Danci, kako u slučaju izvoznih tako i uvoznih poslova.

Oko efekata koje će na gospodarstvo imati uvođenje eura u Hrvatskoj vlada konsenzus među analitičarima, koji očekuju da će izvozni poslovi time biti uvelike pojednostavljeni i lišeni transakcijskih troškova koji proizlaze iz razlike između kupovnog i prodajnog tečaja strane valute, kao i provizije mjenjača za obavljanje konverzije.

No, sada kada smo pred samim vratima eurozone, u prvi plan izbila su druga pitanja, geopolitički odnosi i poremećaji na globalnom tržištu, pa su i procjene u kojoj će mjeri pojednostavljenje i pojeftinjenje ugovaranja poslova pridonijeti povećanju robne razmjene postale “out”.

Analitičari su se, naime, bavili analizama koliko će i sam ulazak u europodručje povećati atraktivnost Hrvatske za ulagače, te time dugoročno donijeti pozitivne efekte na robnu razmjenu.

Osim toga, za značajnije povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva sam prelazak na euro ni ranije nije smatran presudnim, koliko primjerice mogućnost daljnjih smanjenja troškova proizvodnje.

No, u uvjetima inflacije i poremećaja na globalnoj razini mjerenje efekata uvođenja eura biti će nemoguć zadatak, jer uostalom ni u manje turbulentnim vremenima, kada su posljednje članice pristupile eurozoni, nije bilo jasno koliko im je samo članstvo u eurozoni pomoglo u izvozno-uvoznim poslovima.

Međutim, i tada su teoretičari u pravilu bili složni oko procjene da je on neusporediv s pozitivnim promjenama koje su u tim zemljama uslijedile nakon samog prijama u EU.

“Nema sumnje da će se uvelike olakšati ugovaranje izvoznih poslova, no za hrvatske poduzetnike od velike je važnosti da Hrvatska bude dio eurozone, kao i da se realiziraju ostali strateški ciljevi, ulazak u Schengenski prostor i OECD”, smatra Darinko Bago, predsjednik udruženja Hrvatski izvoznici, te objašnjava kako se time državama članicama otvara mogućnost informacija i bržih prilagodbi,, donosi Poslovni dnevnik.

You may also like