[vc_row][vc_column width=”1/3″]Najviše iz INA-e i HEP-a[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Vlada je za dvadesetak trgovačkih društava od posebnog državnog interesa, uobičajeno za ovaj dio godine, donijela odluku o rasporedu dobiti iz prethodne godine.[/vc_column][/vc_row]
Za isplatu – a time i uplatu u proračun proporcionalno udjelu države u temeljnom kapitalu tih tvrtki – i ove je godine predviđeno 60% dobiti (uz neka izuzeća). Prema ministru financija Zdravku Mariću, u 2019. se s tim u vezi u državnoj blagajni računa na 1,1 milijardu kuna. I lani se, doduše, planirao sličan iznos, ali na kraju se od dividendi te udjela u dobiti tvrtki koje čine strateški državni portfelj u proračun slilo manje od 780 milijuna kuna (374 plus 405 milijuna).
S obzirom na golem teret jamstava Uljanik grupi koji se (i) ove godine stuštio na proračun, realno bi bilo očekivati da će se utoliko jače inzistirati na uplatama dividendi “državnih dobitaša” koji obično preferiraju zadržavanje dobiti. Ispune li se Marićeve računice, to bi značilo gotovo upola veći prihod iz dobiti po vlasničkim udjelima države nego lani. Posve je pak izvjesno da će od planiranih 1,1 mlrd. kuna više od polovice stići iz Ine, i to za manje od dva tjedna. Nasuprot tome, iz dobiti Hrvatske elektroprivrede, koja je godinama jedan od izdašnijih oslonaca dividendnih prihoda, ove godine za proračun nema ni kune uplate. Tako barem proizlazi iz prošlotjedne odluke skupštine HEP-a.
Prema konsolidiranim izvješćima, HEP Grupa je u djelatnosti električne energije i lani ostvarila solidan pozitivan rezultat, što je rezultiralo konsolidiranom dobiti od 1,36 milijarde kuna ili 5% više nego godinu prije. No, sam HEP d.d. iskazao je 354 mil. kuna neto dobiti, a na glavnoj skupštini tog društva u 100-postotnom vlasništvu države odlučeno je da se glavnina dobiti HEP d.d. rasporedi u zadržanu dobit (336,3 milijuna), a preostali dio u zakonske rezerve.
“Ta će se odluka po potrebi uskladiti s naknadno donesenom odlukom Vlade o visini, načinu i rokovima uplate sredstava trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za RH u državni proračun”, kažu u HEP-u, najavljujući da će o tome javnost izvijestiti u skladu s propisima. Usporedbe radi, prošle godine HEP je iz dobiti poslovanja 2017. u korist državnog proračuna uplatio 218,4 milijuna kuna, a godinu prije se izdašnošću proračunske uplate istaknuo sa 794,3 milijuna. Inina skupština održana je već u prvoj polovici lipnja, a njezini dioničari pritom su potvrdili odluku da se u isplatu dividende usmjeri i znatno više od 60 posto lanjskog neto profita.
Tako će se od 1,33 milijarde kuna dobiti Ine d.d. najveći dio, 1,25 milijardi kuna, isplatiti dioničarima kroz dividendu od 125 kuna po dionici, a preostala 84 milijuna kuna raspoređuju se u zakonske rezerve i zadržanu dobit. Uz mađarski Mol kojemu će za njegovih 49% udjela na račun uskoro otići više od 613 milijuna, u državni proračun, s obzirom na 44,8% dionica u vlasništvu RH, iz Inine dobiti ide 560 milijuna kuna.
Ovogodišnja dividenda Ine izdašnija je od lanjske (81,20 kuna po dionici) za više od 50 posto, što za državnu blagajnu znači oko 200 milijuna kuna veći prihod. Iako je dividendna politika države u kompanijama s atributom strateškog i/li posebnog interesa već godinama u osnovi ista (isplata 60 posto dobiti), u dijelu većinski državnih kompanija dobitaša nerijetko se od nje odstupa. Objašnjenja su uglavnom povezana s investicijskim ciklusima, kao i kapitalnim ulaganjima na koja te kompanije na neki način nerijetko potiče sama Vlada (npr. od Petrokemije do LNG-a).
Time se zacijelo može objasniti i godina proračunskog “posta” u slučaju HEP-a. Državni će proračun zbog sličnih razloga, barem prema prijedlogu skupštinskih odluka, i od Janafa ove godine uprihoditi razmjerno skroman iznos dividende iako je kompanija za 2018. iskazala 303,7 milijuna kuna dobiti. Još u ožujku je 50% dobiti nakon umanjenja za zakonske rezerve “skrenuto” u ostale rezerve iz dobiti.
Za skupštinu je tako predloženo odlučivanje samo o preostalih 144,3 milijuna kuna dobiti Janafa, pri čemu bi se 60% ili 86,5 milijuna isplatilo kroz dividendu. Državi bi, shodno udjelu koji drži (putem CERP-a, HZMO-a), trebalo pripasti ukupno oko 67 milijuna. U obrazloženju Uprave Janafa ističe se kako na kraju 2018. vrijednost ugovorenih, a neizvršenih radova iznosi 302 mil. kuna, kao i da vrijednost investicija u tijeku za čiji završetak moraju osigurati dodatna novčana sredstva iznosi 963,7 milijuna.
Sličnu argumentaciju imali su i lani, ali za zadržavanje cjelokupne dobiti. Većina ostalih kompanija s liste na koju se odnosi Vladina odluka ostvaruje znatno manje dobiti. Osim što su u pogledu dividendi time i od manjeg značaja za proračun, i neki od njih vide se izvan pravila “60 posto”.
Tako je ACI za srpanjsku skupštinu predložio da se 31 mil. kuna dobiti iz 2018. ostavi kao zadržana dobit, a npr. Hrvatska pošta svojih je 39 milijuna dobiti namijenila za pokriće prenesenog gubitka iz prethodnih godina. U proteklih osam godina u proračun se od isplata dobiti ukupno slilo osam milijardi kuna, no godinama su se značajni transferi slijevali i iz dobiti središnje banke, a taj izvor proračunskih prihoda u protekle tri godine je presušio, piše Poslovni dnevnik.
