Pokazatelji HNB-a
Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupno stanje duga svih podsektora opće države (domaća i inozemna komponenta duga središnje države, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) na kraju listopada iznosilo je 344,4 mlrd. kuna, što u odnosu na kraj 2020. godine predstavlja rast od 14,1 mlrd. kuna odnosno 4,3%. Podsjetimo, krajem trećeg tromjesečja udio javnog duga u BDP-u spustio se na 82,4% BDP-a te tako bio za 4,9 pb niži nego na kraj 2020. (87,3%). Posljedica je to snažnog nominalnog rasta BDP-a u uvjetima oporavka gospodarstva i stabilnog tečaja EUR/HRK.
U odnosu na kraj rujna javni dug ostao je gotovo nepromijenjen odnosno manji je za 0,1% dok u odnosu na kraj listopada 2020. javni dug veći je za 17,8 mlrd. kuna ili 5,4%. Godišnji prirast duga uzrokovan je porastom unutarnjeg duga za 7,3 mlrd. kuna (+3,2%) te inozemnog duga za 10,3 mlrd. kuna (+9,7%). Naime, unutarnji dug opće države krajem listopada iznosio je 228 mlrd. kuna (-57 mil. kuna u odnosu na kraj rujna te +1,7% u odnosu na kraj 2020.) dok je inozemna komponenta s 116,3 mlrd. kuna bila za 386 mil. kuna ili 0,3% niža u odnosu na kraj rujna te 10,3 mlrd. kuna ili 9,7% viša u odnosu na kraj 2020.
Očekujemo kako će pokazatelji za cijelu 2021. ali i 2022. potvrditi očekivani povratak relativnog pokazatelja omjera duga opće države i BDP-a na silaznu putanju, podržan prije svega snažnim gospodarskim oporavkom. S druge strane, rastući rashodi zadržavat će javni dug u apsolutnom izrazu na višim razinama u godinama pred nama. Naše projekcije odražavaju očekivanja o umjerenoj, ali postojanoj dinamici fiskalne konsolidacije u srednjoročnom razdoblju uzimajući u obzir s jedne strane pojačanu fiskalnu disciplinu zbog uvođenja eura, a s druge potrebu za snažnijom fiskalnom potporom gospodarstvu. Očekujemo povratak fiskalnog salda unutar Maastrichških kriterija već u ovoj godini uz postupno smanjivanje omjera javnog duga u BDP-u. Pri tome olakotnu okolnost zasigurno pruža potpuna fleksibilnost odnosno produljenje Klauzule o odstupanju od proračunskih pravila Pakta o stabilnosti i rastu koja će ostati aktivirana i tijekom 2022. što državama članicama omogućava mogućnost pružanja snažnijih fiskalnih poticaja svojim gospodarstvima kako bi se ublažili negativni utjecaji i osigurao što skoriji oporavak od krize izazvane aktualnom pandemijom.
