Evo koliki je bio dug opće države prošle godine

RBA analize

Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupno stanje duga svih podsektora opće države (domaća i inozemna komponenta duga središnje države, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) na kraju rujna 2022. iznosilo je 344,2 mlrd. kuna.

Navedeno stanje predstavlja tzv. mastrihtški dug odnosno dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora. Udio javnog duga u BDP-u spustio se na 70,4% BDP-a te tako bio za 8pb niži nego na kraju 2021. kada je iznosio 78,4%. Na godišnjoj razini ostvareno je smanjenje od 11,1pb, dok je na tromjesečnoj razini udio niži za 2,7pb. Posljedica je to snažnog nominalnog rasta BDP-a (i realnog) rasta gospodarske aktivnosti. Promatrano u odnosu na godišnji bruto domaći proizvod, udio duga u BDP-u nastavio je pad šesto tromjesečje zaredom te se spustio na manju vrijednost i od one iz prvog tromjesečja 2020.

Na godišnjoj razini dug opće države bio je niži za 1,3 mlrd. kuna ili 0,4%. Pri tome je doprinos smanjenju duga opće države u rujnu u odnosu na isto razdoblje 2021. rezultat smanjenja vanjske komponente javnog duga koja je bila niža za 8,1 milijardi kuna (ili 7%) te je u najvećoj mjeri rezultat smanjenja duga središnje države. S druge strane, unutarnja komponenta javnog duga povećana je za 6,9 milijardi kuna (ili 3%) uslijed godišnjeg povećanja duga središnje države dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira i dugoročnih kredita.

U odnosu na kolovoz, dug opće države smanjio se za 481,1 mil. kuna ili 0,14%. Rezultat je to snažnijeg smanjenja inozemne komponente od rasta domaće. Inozemna komponenta duga tako je na kraju rujna iznosila 108,8 mlrd. kuna, dok je unutarnja komponenta bila na razini od 235,5 mlrd. kuna. U odnosu na kraj 2021., dug opće države veći je za 440,3 mil. kuna ili 0,1%. Na tromjesečnoj razini, dug opće države veći je za 0,5 mlrd. kuna ili 0,1%, dok je unutarnja komponenta veća za 4,8 mlrd. kuna ili 2,1%, a inozemna manja za 4,3 mlrd. kuna ili 3,8%.

Na razini cijele 2022. očekujemo da će se omjer javnog duga u BDP-u zadržati oko razine s kraja rujna 2022. U 2023. godini uz nastavak nominalnog i (skromnog) realnog rasta gospodarske aktivnosti, očekujemo da će se relativni pokazatelj zaduženosti države spustiti ispod 70% BDP-a unatoč povećanju duga u apsolutnom izrazu. Također očekujemo blago pogoršanje proračunskog manjka koji će se ipak zadržati ispod razine od 3% BDP-a.

Od aktivnosti na primarnom tržištu, početkom ožujka dospijeva 1,5 milijardi dolara euroobveznice pa novo izdanje možemo očekivati u ovom tromjesečju. S obzirom na uvjete na financijskim tržištima, u dogledno vrijeme ne očekujemo izdavanje obveznica na inozemnim tržištima kapitala izvan EU, pogotovo jer je Hrvatska sada EGB izdavatelj. Do kraja 2023., u studenom dospijeva još 1,5 mlrd. eura lokalne obveznice. Račun financiranja državnog proračuna za 2023. godinu uz planirano izdanje 1,5 mlrd. eura obveznica na ino tržištu (EU) predviđa i 2,7 mlrd eura obvezničkih izdanja na lokalnom tržištu. Uz neizbježno usporavanje gospodarske aktivnosti nužnost razborite fiskalne politike trebala bi biti jedina opcija jer će pritisci različitih proračunskih korisnika biti sve veći zbog pojačane inflacije i činjenice da će se približavati izborna 2024. godina.

You may also like