[vc_row][vc_column width=”1/3″]RBA Analiza[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Krajem studenog bruto međunarodne pričuve 18,6 mlrd. eura[/vc_column][/vc_row]
Uz mjesečni rast od 3,7 mlrd. kuna ili 2,2%, u odnosu na studeni 2019. godine ukupna aktiva središnje banke bila je viša za 26,8 mlrd. kuna te zabilježila razmjerno snažnu stopu rasta od 19,0%.
Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupna aktiva središnje banke na kraju studenog iznosila je 167,9 mlrd. kuna. Uz mjesečni rast od 3,7 mlrd. kuna ili 2,2%, u odnosu na studeni 2019. godine ukupna aktiva središnje banke bila je viša za 26,8 mlrd. kuna te zabilježila razmjerno snažnu stopu rasta od 19,0%. Promatrano u odnosu na kraj 2019. godine, zabilježen je porast od 23,4 mlrd. kuna odnosno 16,2%.
Istovremeno, inozemna aktiva (koja ustvari predstavlja kunsku protuvrijednost međunarodnih pričuva te predstavlja najveći udio u ukupnoj aktivi) također je zabilježila pozitivna kretanja, popevši se na 143,3 mlrd. kuna. Uz blagi porast udjela u ukupnoj aktivi (s 85,2% u listopadu na 85,4% u studenom), na mjesečnoj razini zabilježen je rast od 3,4 mlrd. kuna ili 2,5%, dok je godišnja promjena zabilježila rast od 4,1 mlrd. kuna odnosno 2,9%.
Bruto međunarodne pričuve izražene u eurima krajem studenog iznosile su 18,6 mlrd. eura, što predstavlja rast od 423 mil. eura odnosno 2,3% u odnosu na listopad. Promotrimo li promjenu na godišnjoj razini, nakon osam mjeseci negativnih kretanja zabilježen je rast od 60,5 mil. eura odnosno 0,3%. U odnosu na kraj 2019. godine rast je iznosio 22,6 mil. eura ili 0,1%.
Od kategorija koje čine značajniji udio u međunarodnim pričuvama, kategorija valute i depoziti u devizama u vrijednosti od 6,6 mlrd. eura činila je 35,6% ukupnih međunarodnih pričuva, a u odnosu na kraj 2019. godine zabilježila je rast od 38,9%. Nominalno najveća kategorija unutar međunarodnih pričuva bili su plasmani u vrijednosne papire (obveznice i zadužnice), čija je ukupna vrijednost krajem studenog iznosila 11,6 mlrd. eura što čini ukupno 62,4% međunarodnih pričuva.
Pri tome je u odnosu na kraj 2019. godine zabilježen pad od 13,5%, a posljedica je HNB-ovih operacija finih prilagodbi, kojima je započeo kvantitativno popuštanje (QE) pri čemu je otkupljeno vrijednosnih papira RH nominalnog iznosa 17,9 mlrd. kuna. Dodatno, povećana su i potraživanja od kreditnih institucija po osnovi kredita uz financijsko osiguranje (strukturne i redovite operacije HNB-a). Kako inozemna aktiva predstavlja kunsku protuvrijednost međunarodnih pričuva, promjenama su pridonijela i tečajna kretanja (kuna je u odnosu na euro na kraju studenog ojačala 0,2% u odnosu na listopad dok je u odnosu na kraj 2019. godine oslabila 1,5%).
Posljednji tjedni podaci središnje banke za 15. siječanj ukazuju na značajan rast međunarodnih pričuva koje su gotovo dosegnule razinu od 20 mlrd eura (19,821 mlrd. eura), čime su dosegnute razine posljednji puta zabilježene u drugoj polovici 2019. godine. Navedeni rast dijelom je i rezultat devizne intervencije središnje banke tijekom prosinca na kojoj je Hrvatska narodna banka u cilju očuvanja stabilnosti tečaja na tržištu otkupila 130 milijuna eura.
I u godini pred nama dosljednost središnje banke u politici zadržavanja stabilnog tečaja ostat će neupitna te u slučaju pritisaka na kunu u bilo kojem smjeru možemo očekivati nove aktivnosti HNB-a na deviznom tržištu kroz prodaju/kupnju deviza što bi posljedično utjecalo i na kretanje međunarodnih pričuva.
