Kako će Oreškovićev paket promijeniti poslovnu situaciju i u kojem smjeru? Bude li pomaka, odnosi između ponude i potražnje u pojedinim sektorima mogli bi se znatno promijeniti. Lider u novom broju detaljno analizira ovu temu, a ovdje donosi listu deset dobitnika Oreškovićevog reformskog paketa.
1. Zdravstveni sustav, koji će porastom cijene dopunskoga osiguranja i naplaćivanjem usluga koje nisu hitne još smanjiti svoje minuse; trend poboljšanja ′krvne slike′ započet je još lani: na kraju 2015. HZZO je smanjio svoje dospjele obveze za 47 posto ili za 440 milijuna kuna (s preklanjskim 940 milijuna); sve više bolničkih ustanova iskazuje pozitivan rezultat poslovanja, lani ih je u plusu bilo 38, što je čak 67 posto bolnica.
2. Ozbiljna orijentacija na uporabu sredstava fondova EU značit će porast potražnje za uslugama konzultanata specijaliziranima upravo za povlačenje tog novca; praksa je pokazala da većina malih i srednjih poduzeća nema vlastitih kapaciteta i stručnog znanja da bi potencijalni programi u EU bili ocijenjeni pozitivno, pa će većina biti prisiljena koristiti se konzultantskim uslugama.
3. Ako je suditi prema namjeri da se uprave u javnim tvrtkama (opet) biraju na javnim natječajima, posla će imati agencije za ′headhunting′ u lovu na menadžere koji mogu upravljati glomaznim državnim sustavima (i ostati imuni na sve izazove mita i korupcije).
4. Veća potražnja za informatičkim uslugama i softverima zbog veće informatizacije javne usluge; akcijski plan za informatizaciju javne uprave definirat će aktivnosti i rokove za provedbu sljedećih mjera: ujedinjeno vođenje i upravljanje bazama podataka i informacijskom i komunikacijskom infrastrukturom, razvojem i podrškom ključnim informacijskim sustavima; unapređivanje elektroničkog poslovanja javne uprave razvojem aplikativnih servisa i pružanjem elektroničkih usluga za građane, poslovne subjekte i državu; razvoj Portala otvorenih podataka na internetskoj adresi data.gov.hr.
5. Na dobitku bi mogle biti i razne škole, učilišta i druga mjesta za obrazovanje, prije svega odraslih, jer je Vladina namjera da se zbog velike nezaposlenosti i istodobno nedovoljno osposobljene radne snage dio potpora iskoristi za programe obrazovanja odraslih i prekvalifikacije.
6. Poduzetnici bi trebali biti dobitnici na više polja, pa i akcijom ukidanja parafiskalnih nameta za 330 milijuna kuna (upravo je toliko za ovu godinu planirala i bivša vlada, koja je u godinama prije uspjela srezati tih nameta za oko 450 milijuna kuna).
7. Novi Zakon o javnoj nabavi pruža više prilika većem broju ponuđača, koji će se birati i prema ključu najpovoljnije ekonomske ponude, ne samo prema najnižoj cijeni; u javnu se nabavu mogu uključiti i poduzetnici iz zelenog sektora u sklopu obvezne zelene javne nabave.
8. Više će novca, doduše uglavnom iz fondova EU, biti za istraživanje i razvoj; ove godine iz proračuna za to nisu predviđena sredstva, pa tvrtkama ostaje borba za novac EU (vjerojatno i angažiranjem konzultanata); na raspolaganju im je za te namjene čak 390 milijuna eura, piše Liderpress.
9. Subvencije su manje-više jednake, zacementirane poljoprivredi, brodogradnji i HŽ-u, pa ti sektori još nemaju razloga za rast učinkovitosti.
10. Bit će više potpora za politiku zapošljavanja, dakle i samozapošljavanja; ukupni proračun za mjere aktivne politike zapošljavanja, uključujući sve vezane naknade, ove godine iznosi 1,2 milijarde kuna.
O dosezima, strukturi i sadržaju Nacionalnog programa reformi rečeno je već sve. Ali ni riječi o tome kako mijenja, ako mijenja, odnose snaga na tržištu. I u kojem smjeru. Nakon popisa najvećih dobitnika navedenih reformi, na redu je osam najvećih gubitnika. Cijelu temu o reformskom paketu i tome kako će utjecati na vaš biznis možete pročitati u novom broju Lidera.
1. Korisnici usluga u zdravstvu kojima je podignuta cijena dopunskog osiguranja za 19 kuna na mjesec i uvođenje plaćanja za hitni prijam; poskupljenje police i korištenje uslugama hitne pomoći najviše će osjetiti umirovljenici kao najveći korisnici usluga zdravstvenog sustava (iako im je istodobno mirovina zbog usklađivanja prosječno porasla ′čak′ 11 kuna).
2. Zbog korekcije kolektivnih ugovora u zdravstvu, dodjele jubilarnih nagrada, isplate zaostataka plaća lani je iznos nepredviđenih troškova premašio 300 milijuna kuna; ove godine toga neće biti, dakle bit će manje isplata zdravstvenim djelatnicima.
3. Smanjenje broja bolničkih kreveta za akutno liječenje, smanjenje bolničkog liječenja i rast dnevnoga posredno smanjuje sve troškove vezane uz bolesnike, od hrane, čišćenja, pranja, glačanja do lijekova i upotrebe opreme.
4. Ujedinjena javna nabava za pet kategorija znači manje pogodbe i namještenih natječaja u zaštitarstvu, kupnji zrakoplovnih karata, najmu uređaja za ispis, hotelskom smještaju, održavanju vozila i opskrbi plinom.
5. Režu se materijalni troškovi, pa će biti 50-ak milijuna kuna manje za službene automobile, troškove mobilnoga telefoniranja i podatkovnog prometa, kupnju zrakoplovnih karata, limite na kreditnim karticama, službena putovanja, što znači da će biti manja zarada autokućama, telekomunikacijskim tvrtkama, kartičarskim kućama, aviotvrtkama i hotelima.
6. Potrošnja će se dijelom smanjiti zbog racionalizacije i boljeg usmjeravanja socijalnih naknada i izdataka uvođenjem imovinskoga cenzusa; na temelju lanjske analize, u 2016. i 2017. provodit će se provjera materijalnoga stanja (dohotka i/ili imovine) kao kriterija za dodjelu naknada te smanjivanja zloporaba, odnosno uklanjanja preklapanja, dupliciranja i kumuliranja prava u dodjeli naknada i usluga na različitim razinama vlasti boljom koordinacijom i razmjenom podataka o korištenju pravima iz sustava socijalne skrbi; imovinski se cenzus uvodi i za dječji doplatak.
7. Racionalizacija raznih agencija spajanjem i ukidanjem nužno će značiti otpuštanja, smanjenje mase plaća, iznosa za najam prostora i drugih materijalnih troškova.
8. Raznim manifestacijama knjiga drastično su srezane potpore, a nekima, poput Interlibera, potpuno ukinute; Pulski sajam knjiga od Ministarstva kulture dobio je 150 tisuća kuna, a posljednjih je godina ta potpora iznosila pola milijuna kuna; Festivalu svjetske književnosti Ministarstvo je dodijelilo 50 tisuća kuna, što je 40 posto manje; Zagreb Book Festivalu, koji je već u prošlogodišnjem premijernom izdanju zabilježio uspjeh i u Zagreb doveo aktualna imena švedske književnosti, ove su godine potpore prepolovljene i iznose 50 tisuća kuna; na popisu odbijenih je i Frakturina tribina ′Razotkrivanje′.
