[vc_row][vc_column width=”1/3″]Prema Ustavu RH[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Izjava aktualnog predsjednika Zorana Milanovića kako se ’30. svibnja ne može zvati Danom državnosti jer on to nije’ izazvala je niz reakcija, a najoštrija bila je ona HDZ-ovog Vladimira Šeksa.[/vc_column][/vc_row]
Podsjećamo, Šeks je rekao kako je takva izjava ozbiljna povreda Ustava te da bi se trebalo razmisliti o Milanovićevom opozivu. Kako je opoziv predsjednika propisan Ustavom RH, analizirali smo koja je uobičajena procedura i tko sve mora potvrditi takvu odluku.
Kako piše u članku 105. Ustava, predsjednik je odgovoran za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti, a postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti predsjednika može pokrenuti Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih saborskih zastupnika. Sljedeći korak je da o slučaju odluku donese Ustavni sud Republike Hrvatske dvotrećinskom većinom svih sudaca.
Drugim riječima, 101 saborski zastupnik mora podržati pokretanje postupka opoziva, a devet sudaca Ustavnog suda mora se složiti da je u konkretnom slučaju bilo riječ o povredi Ustava.
Svoju odluku Ustavni sud mora donijeti u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga, a ako bar devet ustavnih sudaca protumači da je bilo povrede Ustava, mandat predsjednika i njegovo obavljanje dužnosti prestaje po sili Ustava.
Izbore za novog predsjednika nakon opoziva raspisuje Vlada RH u najkraćem mogućem roku, donosi Direktno.
