[vc_row][vc_column width=”1/3″]O globalnom bogatstvu [/vc_column][vc_column width=”2/3″]Allianz je predstavio deveto izdanje svojeg „Izvješća o globalnom bogatstvu“ koje stavlja imovinu i dugove kućanstava u više od 50 zemalja pod mikroskop.[/vc_column][/vc_row]
Godina 2017. bila je izuzetna. Unatoč rastućim političkim tenzijama, bila je to gotovo savršena godina za ulagače. Gospodarski oporavak koji je uslijedio nakon financijske krize kulminirao je sinkroniziranim preokretom širom svijeta, a financijska tržišta funkcionirala su snažno, osobito dionička tržišta. Kao posljedica toga, financijska imovina [1] kućanstava povećala se za značajnih 7,7 %. Globalna bruto financijska imovina povećala se na 168 bilijuna EUR. „Prošla godina bila je dobra godina za štediše“, rekao je Michael Heise, glavni ekonomist Allianza. „Ali bila je najbolja što može biti, postkrizno razdoblje konačno je iza nas. Prošla su vremena kada je iznimno ekspanzivna monetarna politika omogućivala kontinuirani i stalni rastući trend na financijskim tržištima. Znakovi su već zabrinjavajući: Rastuće kamatne stope, trgovinski sukobi i sve raširenija populistička politika uzrokuju tenzije i turbulencije. Prvi mjesec ove godine već je ostavio gorak okus u ustima.“
Ulaganje u vrijednosne papire vraća se na scenu
Došlo je do zamjetnog pomaka u ulagačkom ponašanju u 2017. godini. Nakon što su štediše uglavnom ignorirali dionice i investicijske fondove u postkriznim godinama, u 2017. godini došlo je do značajnih priljeva u tu kategoriju imovine. Njezin udio prošle godine dosegnuo je gotovo petinu svježih fondova, čak i više nego u godinama prije krize. U kontekstu procvata tržišta dionica, to je značilo da su vrijednosni papiri u 2017. godini doživjeli daleko najsnažniji rast svih vrsta imovine koja se povećala za 12,2 % i predstavlja više od 42 % svih vrsta štednje na kraju 2017. godine. Nakon toga, drugo mjesto zauzela su potraživanja od osiguravajućih društava i mirovinskih institucija, koja čine 29 % portfelja imovine i porasla su za 5,2 % prošle godine.
Dok su ulagači ponovno otkrili tržišta kapitala, bankovni depoziti izgubili su naklonost kućanstava širom svijeta. Samo 42 % novih ulaganja otišlo je u banke, u usporedbi sa 63 % prošle godine. U apsolutnim brojkama, to je značilo pad od preko 390 milijardi EUR. Kao posljedica toga, rast depozita smanjio se za dva postotna boda na 4,3 % (udio portfelja imovine iznosi gotovo 27 %). „Štediše su konačno prepoznale znakove vremena“, rekla je Kathrin Brandmeir, koautorica izvješća. „Gubljenje naklonosti prema bankovnim depozitima, osobito u ‘starim’ industrijaliziranim zemljama, došlo je u pravom trenutku. Zbog toga što je inflacija predskazivala povratak. Porast cijena u tim zemljama utrostručio se 2017. godine – iako je još uvijek na niskoj razini. Kao posljedica toga, porasli su i gubitci u kupovnoj moći bankovnih depozita: Procjenjuje se da će se samo u 2017. godini popeti na 400 milijardi EUR.“
Industrijalizirane nacije sustižu – SAD prestiže Kinu
Godine nakon krize uglavnom su bile obilježene relativno slabim rastom imovine u industrijaliziranim zemljama u odnosu na zemlje u razvoju. To se također promijenilo u 2017. godini. Do ubrzanja rasta došlo je isključivo zbog razvoja u industrijaliziranim zemljama: dok se rast u tim zemljama povećao za više od jednog postotnog boda na 6,5 %, u zemljama u razvoju zabilježen je pad od tri postotna boda na 12,9 %. Diferencijal rasta između tih dviju skupina zemalja bio je stoga na najnižoj razini od 2005. godine, na 6,5 postotnih bodova. Prosječna brojka u proteklom desetljeću bila je dvostruko veća, na 13 postotnih bodova. Ovaj kontrastni razvoj, kada je riječ o rastu financijske imovine, uglavnom je posljedica odgovarajućih najmoćnijih zemalja, Kina (gdje se rast usporio s 18,3 % na 14 %) i SAD (gdje se rast ubrzao s 5,8 % na 8,5 %). U istočnoj Europi rast se neznatno smanjio na 7,5 % (2016.: 8,3 %). Tako je SAD ponovno prestigao Kinu u smislu apsolutnog rasta. U 2017. godini SAD je predstavljao 44 % globalnog rasta bruto financijske imovine kućanstava, dok je Kina predstavljala samo oko 25 %. Taj je omjer prosječno iznosio 26 % u odnosu na 35 % u posljednje tri godine – ali s time da je Kina bila na vrhu.
Rast duga i dalje se ubrzava
Obveze kućanstava širom svijeta porasle su za 6 % u 2017. godini. Stoga je stopa rasta neznatno iznad prošlogodišnje razine od 5,5 %. U istočnoj Europi porast duga također se ubrzao, na 7,4 %, što je najbrži rast u tri godine. Međutim, zahvaljujući snažnom gospodarskom rastu, omjer globalnog duga (obveze u postotku BDP-a) povećao se samo minimalno na 64,3 % (istočna Europa: 22,7 %). Ti globalni prosjeci po prirodi prikrivaju ogromne razlike. U nekim zemljama razine i dinamika duga dosegnule su kritične brojke u posljednjih nekoliko godina. „U većini analiziranih zemalja dinamika privatnog duga nije zabrinjavajuća“, komentirala je Michaela Grimm, koautorica izvješća. „Međutim, posebice u Aziji postoje neke zemlje – primjerice Tajland, Malezija, Južna Koreja i Kina – u kojima nadzorne agencije trebaju pomno pratiti razvoj. U tim se zemljama ne smiju zanemariti sličnosti s kreditnim viškovima prije financijske krize.“ Unatoč snažnom porastu obveza, neto financijska imovina, tj. razlika između bruto financijske imovine i duga, dosegnula je novi globalni rekord od čak 128,5 bilijuna EUR na kraju 2017. godine. To predstavlja povećanje od 8,3 % u odnosu na prethodnu godinu.
Hrvatska: Smanjenje rasta financijske imovine, povećanje rasta obveza
Financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je za samo 2,6 % u 2017. godini, što je najslabiji rast u šest godina i također je daleko ispod regionalnog prosjeka. Glavni „krivac“ za te slabije rezultate bili su vrijednosni papiri koji su se smanjili za 2,1 %. Nasuprot tome, imovina iz osiguranja i mirovine mjerila je zdravi rast od gotovo 10 %. Kao posljedica toga, njezin udio u portfelju imovine dodatno se popeo na otprilike 26 %; u posljednjih deset godina taj je udio više nego udvostručen. Istovremeno, obveze su se povećale za 1 %, što je prvo pozitivno povećanje od 2011. godine. Omjer duga kućanstava, međutim, nastavio je padati na 36 %, tek nešto iznad regionalnog prosjeka istočnoeuropskih članica EU-a. Sada je za 7 postotnih bodova niži od njegova vrhunca u 2010. godini.
S obzirom na slabi rast imovine i povećanje obveza, neto financijska imovina također je bila razočaravajuća: porasla je za samo 3,3 % u 2017. godini; prosjek iz prethodnih godina od 2012. godine iznosio je 9,2 %. S neto financijskom imovinom po stanovniku od 9.980 EUR, Hrvatska je dospjela na 33. mjesto na popisu najbogatijih zemalja (financijska imovina po glavi stanovnika, vidi tablicu za prvih 20). U regionalnom poretku Hrvatska je ostala na broju 6; regionalni popis predvode Češka Republika i Slovenija. Na vrhu popisa, Švicarska se ponovno našla na prvome mjestu koje je prošle godine izgubila od SAD-a. Općenito, europske su zemlje 2017. godine stajale bolje nego prethodnih godina; to, međutim, odražava prije svega jači euro.
Više sudjelovanja zahvaljujući globalizaciji
Posljednja dva desetljeća brze globalizacije stvorila su novu srednju klasu globalnog bogatstva, koja je krajem 2017. godine uključivala gotovo 1,1 milijardu ljudi. Na prijelazu u novo tisućljeće, u ovu skupinu spadalo je manje od pola milijarde ljudi, s time da je nešto manje od polovice njih dolazilo iz zapadne Europe, Sjeverne Amerike ili Japana. Danas te zemlje čine samo četvrtinu srednje klase globalnog bogatstva. Nasuprot tome, udio Kine u ovom je razdoblju porastao s nešto manje od 30 % na više od 50 %. Brojke koje prate ovu priču o uspjehu impresivne su: oko 500 milijuna Kineza prešlo je u redove srednje klase globalnog bogatstva od 2000. godine, a više od 100 milijuna ljudi sada se može čak smatrati dijelom više klase globalnog bogatstava. Nasuprot tome, samo oko 7 % članova srednje klase globalnog bogatstva živi u istočnoj Europi (i manje od 1 % više klase globalnog bogatstva).
Više nejednakosti u industrijaliziranim zemljama
Razvoj nejednakosti u nacionalnom kontekstu, međutim, pokazuje vrlo heterogenu sliku. Raspodjela bogatstva poboljšala se u mnogim zemljama od prelaska u novo tisućljeće, no u mnogim se zemljama pogoršala. Potonja skupina uključuje velik broj industrijaliziranih zemalja, od SAD-a do europskih zemalja pogođenih krizom, pa čak i Njemačke i Japana. Čini se da percepcija da su „stare“ industrijalizirane nacije osobito patile u posljednjih nekoliko desetljeća zbog rastućeg jaza između bogatih i siromašnih stoga u mnogim slučajevima odgovara stvarnosti. U Hrvatskoj je situacija ostala relativno stabilna.
Novi pokazatelj nacionalne raspodjele bogatstva
Kako bismo dobili jasnu sliku nacionalne distribucije u međunarodnom kontekstu, uveli smo novi pokazatelj u ovom izvješću, Allianzov pokazatelj kapitalnog bogatstva (Allianz Wealth Equity Indicator – AWEI). Neki od rezultata su iznenađujući. Uz „uobičajene sumnjivce“, kao što su SAD, Južna Afrika, Indonezija i UK, zemlje u kojima je raspodjela bogatstva relativno snažno iskrivljena također uključuju Dansku, Švedsku i Njemačku. U Skandinaviji to može biti ponajprije zbog visokih razina duga među velikim dijelovima stanovništva; u Njemačkoj, odgođeno ponovno ujedinjenje zemlje i opći nedostatak mirovinskih fondova koji se financiraju kapitalom igraju ključnu ulogu. S druge strane, zemlje u kojima je raspodjela bogatstva relativno uravnotežena uključuju mnoge istočne i zapadne europske zemlje, od kojih neke pripadaju zemljama pogođenim krizom kao što su Italija, Španjolska i Grčka. Čak i ako je posljednjih nekoliko godina krize i stroge štednje možda dovelo do veće nejednakosti, osobito u posljednje dvije zemlje, one još uvijek imaju relativno čvrstu bazu na koju se mogu osloniti jer je imovina tradicionalno bila vrlo široko raspodijeljena – ne samo u pogledu nekretnina. Hrvatska se nalazi među bolje rangiranim zemljama u tom poretku, ali to bi također moglo odražavati nasljeđe rata iz 1990-ih, što je uništilo mnogo bogatstva. „Naš novi pokazatelj kapitalnog bogatstva jasno pokazuje da bismo trebali biti oprezni pri donošenju brzopletih ili općih zaključaka“, rekao je Michael Heise. „Osim SAD-a, jedva da ijedna zemlja odgovara klišeju raspodjele bogatstva koji je već izuzetno iskrivljen, ali se i dalje pogoršava. U većini zemalja prevladavaju nijanse sive, stoji na stranici Allianza
