Evo kako je moguće povećati ekonomsku slobodu do 2025. godine

Hrvatska 2025 je moguća uz brze mjerljive reforme. Reforme za slobodno tržište trebaju biti utemeljene na metodologijama. Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) kroz projekt Poduzetnička inicijativa stvara nacionalno partnerstvo u zagovaranju mjerljivih reformi za prosperitetnu Hrvatsku.
Iniciramo ciljeve konkretnih javnih politika koji prate indikatore svjetskih metodologija za povećanje konkurentnosti i ekonomske slobode. U odnosu na trenutne pokazatelje projiciramo barem 30%-tne pomake do 2025. kroz rasterećenja poduzetničke i tržišne slobode, sukladno članku 49. Ustava. Tim je povodom potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize Petar Vušković dao intervju za portal Novac za sve.

Donosimo naglaske

Inicijativa se pokreće kako bi se stavio naglasak na ekonomski kompas koji (trenutno) nije jasan i precizan. Vrlo često smo dojma da se ne zna što želimo postići jer ne postoji konsenzus oko ključnih reformi. U takvoj jednoj letargiji gubimo vrijeme. Javne politike se trenutno bore više za bolju prošlost nego za bolju budućnost svojih građana. Cilj CEA inicijative je zagovarati ekonomska rješenja koja će biti na korist povećanja ekonomskih sloboda, stvaranja vrijednosti u javnom upravljanju po uzoru na uspješne europske zemlje, razvijanje kulture mjerenja i odgovornosti za ostvarene rezultate”, rekao je Vušković.

Gdje su potrebni najjači reformski zahvati?

” S jedne strane, postoji Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva, ali s druge strane se planiralo porezne obveznike opteretiti porezom na nekretnine. Takva porezna nesigurnost dovodi do odlaganja nekih potencijalnih investicija, za što je najbolji primjer odustajanje Valamara od dvije milijarde kuna investicija u turizmu. Najjači reformski zahvati potrebni su u javnoj upravi koja je najveći uteg gospodarstvu. Reformski zahvati u tom području podrazumijevaju efikasniju alokaciju javnog novca kroz racionalizaciju ustroja javne uprave, smanjivanje broja zaposlenih za barem 30 posto, digitalizaciju svih administrativnih procesa i stvaranje okvira za novi javni menadžment.”

Što obuhvaća inicijativa?

Mnogo je konkretnih ciljeva navedeno i dostupno na stranici Centra za javne politike i ekonomske analize u okviru projekta Poduzetnička inicijativa za slobodno tržište. Navodimo primjere nekih koji se mogu ostvariti do 2025. godine:

  • Kumulativno povećanje BDP-a za barem 30 posto, odnosno oko četiri posto godišnje) kroz investicije i izvoz, kako bismo sustizali prosječni standard zemalja Srednjoistočne Europe.
  • Povećanje stope zaposlenosti kroz 30 postotno rasterećenja poduzetničke inicijative od prekomjerne regulacije i birokracije.
  • Povećanje investicija u istraživanje i razvoj s jedan posto u 2017. na tri posto u 2025.
  • Smanjivanje državne potrošnje s 47 posto na 35 posto BDP-a do 2025.
  • Smanjivanje državne potrošnje za plaće s 12 na 8% BDP-a. Toliki je već danas rezultat Njemačke i Austrije koje su pak barem tri puta prosperitetnije.

Gdje očekujete najveće otpore?

“Kod političkih stranaka ali i interesnih skupina, te općenito među dijelovima administracije koji rade na suvišnim birokratskim procedurama, dijelovima sindikata, pojedinim strukovnim i interesnim udruženjima s delegiranim ovlastima, ali i dijelovima privatnog sektora kojima ne odgovara slobodno tržište.”

Mjere koje predlažete su za naše prilike vrlo radikalne. Na koje društvene skupine računate da će podržati inicijativu?

“Radikalni potezi bi značili ukidanje državnih funkcija. Prvenstveno očekujemo podršku građanskih udruga i inicijativa kojima je cilj stvarati bolje uvjete za život svojih građana. To su udruge koje se bore protiv novih poreznih opterećenja, ali i onih koje zagovaraju tržišne promjene i slobode. Od političkih stranaka očekujemo odgovornost za postavljene indikatore inicijative i da ih usvoje kao obvezu”, zaključio je Vušković u intervjuu koji prenosi portal CEA-e.

You may also like

0 comments