Konferencija Svjetske banke
Kontinuiranim reformama i ulaganjima dohodak hrvatskih građana može dosegnuti prosjek EU-a za manje od 15 godina, istaknuto je na konferenciji Svjetske banke.
“Važne reforme u povećanju produktivnosti, unaprjeđenju kvalitete obrazovnog sustava i povećanju sudjelovanja na tržištu rada među najvažnijim su pokretačima koji mogu podići potencijal gospodarstva”, istaknula je regionalna direktorica Svjetske banke za države EU-a Gallina Andronova Vincelette.
Na konferenciji je predstavljeno izvješće “Postavljanje temelja: Povećanjem produktivnosti do dugoročnog blagostanja Hrvatske”, koje analizira pokretače rasta produktivnosti, pri čemu su ključni elementi jačanje institucija, smanjenje tržišnih neučinkovitosti i poboljšanje učinkovitosti privatnog sektora. “Institucije i nositelji politika imaju važnu ulogu u promicanju tržišnog natjecanja i povećanju dinamičnosti poslovnog okruženja u Hrvatskoj.
Mjere za smanjenje prepreka za ulazak na tržište, regulatornog opterećenja za poduzeća i povlastica koje pojedina poduzeća štite od poštenog tržišnog natjecanja, kao i poboljšana primjena antitrustovskih zakonskih propisa, mogu pomoći u pokretanju rasta privatnog sektora.
Osim toga, za poticanje produktivnosti i ubrzavanje konvergencije s razvijenijim državama EU-a ključno je poboljšati apsorpciju i učinkovitost fondova EU-a, ulagati u istraživanje, razvoj i tehnologiju te u kvalificiranu radnu snagu”, istaknuli su iz Svjetske banke.
Vincelette je naglasak stavila na digitalizaciju i zelenu tranziciju kao područja koja mogu učvrstiti temelje gospodarskog rasta u Hrvatskoj, uz jačanje održivosti. Dobra vijest je što je dobar dio tih reformi već u planu i provedbi, a njihova puna implementacija značit će povećanje prosperiteta, pri čemu će dohodak građana prosječnu razinu europskog dohotka dosegnuti prije 2035., izjavila je Vincelette.
Čestitala je hrvatskoj vlasti jer je unatoč izazovnim vremenima održana makroekonomska stabilnost. Iz SB-a su istaknuli i da je Hrvatska postigla znatan napredak u podizanju standarda građana u protekla dva desetljeća, pri čemu je BDP po stanovniku u 2021. dosezao 70 posto prosjeka EU-a, a 2001. je bio 50 posto.
