Eurostat: Pad potrošačkih cijena u EU

Potrošačke cijene u eurozoni u travnju su pale za 0,2 posto u usporedbi s istim lanjskim mjesecom, pod pritiskom i dalje oštrog pada cijena energije, pokazale su prve procjene Eurostata.

U ožujku je razina potrošačkih cijena u usporedbi s istim razdobljem godine ranije ostala nepromijenjena nakon što je u veljači zabilježen pad cijena također za 0,2 posto, pokazala je u petak prva procjena statističkog ureda Europske unije.

Najveći su uteg cijenama, mjerenim harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, bile cijene energenata koje su na godišnjoj razini pale za 8,6 posto, pokazale su procjene Eurostata koje obuhvaćaju kretanje potrošačkih cijena na razini 19-članog gospodarstva.

Među pozitivnim se čimbenicima izdvaja segment neprerađene hrane, u kojem su cijene u travnju na godišnjoj razini uvećane za 1,2 posto.

“Iz detaljnijeg uvida u prve procjene o inflaciji nije teško uočiti da najjači doprinos padu potrošačkih cijena dolazi od oštrog pada cijena energije. A s obzirom na neočekivano snažno ubrzanje rasta gospodarstva eurozone, moglo bi se činiti da cijene energije djeluju poput svojevrsnog fiskalnog poticaja i da pomažu podupiranju oporavka “, kazao je Michael Hewson iz tvrtke CMC Markets u Londonu, aludirajući na objavu Eurostatovih prvih procjena BDP-a eurozone u petak, prema kojima je gospodarstvo eurozone u prvom kvartalu poraslo za 0,6 posto prema prethodna tri mjeseca, kada su aktivnosti porasle za 0,3 posto, .

Ako se izuzme utjecaj dviju najpromjenjivijih stavki potrošačkih cijena – cijena energije i hrane – temeljna je inflacija, kako je nazivaju u Europskoj središnjoj banci (ECB), također pokazala da rast potrošačkih cijena usporava. U travnju je temeljna inflacija iznosila 0,8 posto, a mjesec dana ranije 1 posto. Takva kretanja potiču bojazan od prelijevanja niskih cijena nafte na cijene drugih roba i usluga.

U ECB-u u srednjem roku ciljaju godišnju inflaciju u visini nešto ispod dva posto, a od prošle godine kupuju državne obveznice kako bi na taj način ubrizgali veće količine novca u gospodarstvo i potaknuli jači rast cijena. Središnju banku posebno brine takozvani drugi krug učinaka niskih cijena nafte, zato što, jednom kada zahvati plaće, prekidanje ciklusa niske inflacije postaje posebno teško.

Pa ipak, glavni ECB-ov ekonomist Peter Praet u petak se zauzeo za bančine mjere, tvrdeći kako bi tek značajnije pogoršanje izgleda za inflaciju opravdavalo uvođenje dodatnih mjera.

“Za uvođenje negativnih kamatnih stopa ponovno u budućnosti moralo bi prvo doći do značajnijeg pogoršanja izgleda za inflaciju. Ne mislim da će se takvi uvjeti ostvariti u bliskoj budućnosti”, kazao je Praet u razgovoru za španjolski list Expansion. Dodao je kako ne bismo trebali govoriti o uvođenju novih instrumenata.

You may also like