Eurostat: Hrvatska među zemljama s padom potrošačkih cijena

Hrvatska je u studenome 2015. godine uz još 11 zemalja članica Europske unije zabilježila pad potrošačkih cijena na godišnjoj razini, dok su na razini EU-a u cjelini one vrlo blago porasle, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.

U Hrvatskoj su u studenome 2015. godine potrošačke cijene, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), smanjene za 0,4 posto u usporedbi s istim mjesecom godinu dana ranije, gotovo istim tempom kao u i u prethodna dva mjeseca. U listopadu i rujnu bile su za 0,5 posto niže u usporedbi s godinom ranije, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Hrvatska se time našla u skupini 12 zemalja s padom potrošačkih cijena na godišnjoj razini. Najizrazitiji pad cijena zabilježen je na Cipru, u visini 1,5 posto, a slijede Bugarska, Rumunjska i Slovenija, u kojima su potrošačke cijene redom pale za 0,9 posto u usporedbi sa studenim lani. Najizrazitiji rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini zabilježen je u Belgiji, za 1,4 posto, na Malti, za 1,3 posto, te u Švedskoj, za 0,8 posto.

U usporedbi s listopadom 2015. godišnja stopa inflacije pala je u 10 zemalja članica, u dvije je ostala nepromijenjena, a porasla je u 15 zemalja, navodi se u priopćenju Eurostata. Godišnja stopa inflacije u EU u cjelini, izuzev Velike Britanije, u studenome je iznosila 0,1 posto, nakon stagnacije cijena u mjesecu ranije. U studenome 2014. godine godišnja inflacija bila je 0,3 posto. Eurostat je ujedno blago povisio procjenu inflacije u eurozoni u studenom, s 0,1 na 0,2 posto. U prethodnom su mjesecu porasle 0,1 posto. U prošlogodišnjem studenom iznosila je 0,3 posto, kao i u EU u cjelini.

Najveću podršku cijenama u eurozoni na godišnjoj su razini pružili segmenti povrća i usluga u restoranima i kafićima, dok im najveći uteg predstavljaju transportna goriva, navodi se u Eurostatovu izvješću.

Na mjesečnoj su razini potrošačke cijene u EU, uz izuzetak Velike Britanije čiji podaci nisu bili raspoloživi, pale za blagih 0,1 posto, kao i u 19-članoj eurozoni. U Hrvatskoj su potrošačke cijene u studenome 2015. godine prema prethodnom mjesecu pale za 0,6 posto, pokazalo je izvješće Eurostata.

Time se Hrvatska našla u skupini 17 zemalja EU-a s padom potrošačkih cijena na mjesečnoj razini. U šest zemalja cijene su pak blago porasle, dok su stagnirale u četiri zemlje. Podaci za Veliku Britaniju nisu bili dostupni. Najizrazitiji pad cijena zabilježen je na Malti, za 2,5 posto, i na Cipru, za 1,2 posto, dok su najviše porasle cijene u Rumunjskoj, za 0,3 posto.

U studenome su na godišnjoj razini najviše pale cijene prijevoza, 7,4 posto, pri čemu su cijene goriva za prijevozna sredstva potonule 11,6 posto. Znatnije su, 1 posto, pale i cijene obrazovanja, a slijedile su, s padom za 0,8 posto, cijene rekreacije i kulture. Cijene stanovanja, vode, električne energije i plina pale su u studenome na godišnjoj razini 0,7 posto, dok su cijene komunikacije skliznule 0,3 posto, a po toj su stopi pale i cijene pokućstva i opreme za kućanstvo.

S druge strane, u studenome su na godišnjoj razini najviše porasle, za 2,1 posto, cijene zdravlja. S rastom od 1,2 posto slijede cijene alkoholnih pića i duhana, dok su cijene odjeće i obuće porasle 0,9, a cijene restorana i hotela 0,6 posto. Cijene prehrane i bezalkoholnih pića porasle su na godišnjoj razini 0,3 posto, kao i cijene ostalih dobara i usluga. “Isključimo li iz indeksa potrošačkih cijena volatilne komponente, kao što su cijene energije i prehrane, temeljna godišnja stopa inflacije u studenom zabilježila je pozitivnu stopu godišnjeg rasta od 0,4 posto”, navode analitičari RBA.

I na mjesečnoj su razini u studenome cijene pale, za 0,3 posto. “Snažan pad cijena energenata na svjetskim tržištima odrazio se kroz uvezene pritiske i na niže cijene na domaćem tržištu. Stoga ne iznenađuje da je u studenom zabilježen relativno najveći mjesečni pad cijena u kategoriji prijevoza, za 0,7 posto u odnosu na listopad, i to zahvaljujući ponajprije nižim cijenama goriva za osobna prijevozna sredstva, koje su pale za 1 posto”, kažu analitičari RBA.

Većina domaćih makroekonomista i u cijeloj ovoj godini očekuje blagi pad potrošačkih cijena. “Na razini cijele 2015. prosječna razina cijena zabilježit će i drugu godinu zaredom blagi pad. U 2016. očekujemo povratak k pozitivnim vrijednostima, podržane niskom bazom te oporavkom cijena na robnim tržištima”, poručuju analitičari RBA. U prvih 11 mjeseci ove godine potrošačke su cijene bile 0,5 posto niže u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što govori o nastavku deflacije. Lani su, naime, potrošačke cijene pale za 0,2 posto u odnosu na 2013., pa će 2014. ostati zapamćena kao prva deflacijska godina u povijesti zemlje.

You may also like

0 comments