Eurostat je danas objavio tzv. drugu procjenu kretanja BDP-a u zadnjem prošlogodišnjem kvartalu, a time i procjenu za cijelu prošlu godinu. Objavljeni podaci su potvrdili da je BDP Europske unije u prošloj godini realno povećan za 1,8%, neznatno manje od zadnjih procjena Europske komisije koje su predviđale rast od 1,9%, ali se taj podatak još uvijek temelji na prosječnom kvartalnom rastu i podložan je manjoj korekciji.
Iz takvog rasta može se zaključiti da je u Europskoj uniji nastavljen gospodarski oporavak te da je nastavljen i lagani trend ubrzavanja rasta, ali da je rast još uvijek niži nego u razdoblju koje je prethodilo globalnoj krizi. Naime, u razdoblju od 2004. do 2007. godine prosječna stopa rasta EU28 iznosila je 2,8%. Stope rasta su znatno varirale po pojedinim članicama, od najviših 7,0% u Irskoj, do realnog pada od 0,3% u Grčkoj, pri čemu je među četiri najveća gospodarstva EU (Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Italija) najveći rast ostvaren u Ujedinjenom Kraljevstvu (2,3%).
Kretanja u gospodarstvu EU u prošloj su godini obilježena daljnjim oporavkom domaće potražnje i nastavkom relativno dinamičnog rasta izvoza. Tako i raspoloživa struktura BDP-a otkriva rast svih kategorija ukupne potražnje, pri čemu je najizraženiji rast ostvaren kod izvoza roba i usluga, a znatno su povećane i osobna potrošnja i investicije u fiksni kapital, te nešto manje državna potrošnja. Takvim kretanjima bitno je doprinijela ekspanzivna monetarna politika ECB-a kao i snažan pad cijena sirove nafte i dijela ostalih sirovina na globalnom tržištu. Rast izvoza je s druge strane potaknut padom vrijednosti eura te istodobno, izraženije u drugom dijelu godine, ograničen usporavanjem kineskog gospodarstva, drugog najvećeg izvoznog tržišta EU. Značajan rast potražnje utjecao je i na relativno dinamičan rast uvoza roba i usluga što se iz perspektive Hrvatske može promatrati kao rast inozemne potražnje.
Tako je Hrvatska upravo najviše zahvaljujući povećanom izvozu roba i usluga zauzela sedamnaesto mjesto po ostvarenoj stopi rasta (1,6%) među članicama EU. Negativna strana ostvarenog rasta ipak je činjenica da je Hrvatska i dalje rasla po stopi manjoj od rasta na razini cijele EU, tako da je i u prošloj godini došlo do daljnjeg pada razine razvijenosti, mjerene BDP-om per capita po PPP-u, u odnosu na prosjek Europske unije.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Prošlogodišnji rast ukupne gospodarske aktivnosti u EU od 1,8% pokazuje, između ostaloga, daljnje slabljenje konvergencije Hrvatske (rast od 1,6%) prema prosjeku razvijenosti EU-e, iako je rast BDP-a na razini EU-e relativno slab i spor u odnosu na globalnu razinu.“
