Europu zahvaća val optimizma, hoće li na tom valu Hrvatska izaći iz recesije

Jučer objavljeni podaci o PMI indeksu (Indeks menadžera nabave) prerađivačkog sektora u Italiji pokazuju da je u travnju došlo do neočekivanog porasta na 53,8 bodova čime je vrijednost indeksa za 0,5 baznih bodova viša od prethodnog mjeseca. Hrvatska ove godine izlazi iz šestogodišnje recesije, tvrdi Europska komisija, prema čijim prognozama će hrvatski BDP u 2015. porasti za 0,3 posto. EK je, naime, u utorak blago povećala procjenu gospodarskog rasta za ovu godinu u Hrvatskoj u odnosu na prethodne prognoze, s 0,2 na 0,3 posto, a za sljedeću godinu s 1 na 1,2 posto.

Ovakva razina PMI indeksa prerađivačkog sektora u Italiji je najviša razina ostvarena u posljednjih godinu dana, navode analitičari RBA. Također objavljeni su konačni podaci o PMI indeksu prerađivačkog sektora u Francuskoj koji su zabilježili nešto niže vrijednosti indeksa u travnju u odnosu na prve rezultate (48,0 bodova u odnosu na 48,4 boda).

S druge strane, konačni podaci za isti pokazatelj u Njemačkoj pokazali su nešto bolje ostvarenje vrijednosti indeksa u travnju u usporedbi s preliminarnim rezultatima (52,1 bod u odnosu na 51,9 bodova). Stoga je PMI indeks prerađivačkog sektora na razini eurozone, prema konačnim podacima za travanj zabilježio blago veću vrijednost indeksa (52,0), posljedično boljem ostvarenju indeksa u najvećem gospodarstvu eurozone. Sentix indeks investitorskog povjerenja u eurozoni u svibnju je dosegnuo razinu od 19,6 (0,5 baznih bodova više od očekivanja), što je izuzev ostvarenja u prethodnom mjesecu najveća vrijednost pokazatelja od 2007. godine. Podaci o tvorničkim narudžbama u SAD-u pokazuju da je, prema revidiranim podacima u veljači ostvaren blagi pad tvorničkih narudžbi od -0,1% no u ožujku je uslijedio oporavak te je mjesečni rast ubrzao na +2,1% (+0,1 iznad očekivanih vrijednosti). Ukupne zalihe prerađivačke industrije u ožujku su zabilježile blagi pad od 0,2% u odnosu na prethodni mjesec, pri čemu one u vojnom sektoru bilježe značajno veće smanjenje od -1,0%.

Hrvatska ove godine izlazi iz šestogodišnje recesije, tvrdi Europska komisija, prema čijim prognozama će hrvatski BDP u 2015. porasti za 0,3 posto. EK je, naime, u utorak blago povećala procjenu gospodarskog rasta za ovu godinu u Hrvatskoj u odnosu na prethodne prognoze, s 0,2 na 0,3 posto, a za sljedeću godinu s 1 na 1,2 posto. “Očekuje se da će hrvatsko gospodarstvo rasti u 2015. godini po skromnoj stopi od 0,3 posto. Marginalni pomak od 0,1 posto u odnosu na prethodne prognoze može se pripisati poboljšanim izgledima za rast u trgovačkim partnerima Hrvatske”, navodi Komisija u svojim prognozama, dodajući da se taj pozitivan vanjski utjecaj djelomično poništava zbog dodatnih mjera na fiskalnoj konsolidaciji. Prema procjenama Komisije, sve zemlje članice ove će godine imati rast, osim Cipra, kojemu se predviđa pad od 0,5 posto, a najmanje stopa rasta imat će Hrvatska i Finska, obje po 0,3 posto, dok, s druge strane, najveći rast očekuju Irsku i Maltu, po stopi od 3,6 posto.

Prepreka za veći rast Hrvatske ostaje i dalje slaba domaća potražnja, čiji se pad postupno smanjuje. Investicije bi se trebale ove godine smanjiti za 1,8 posto, kao rezultat jakog smanjenja zabilježenog u zadnjem kvartalu prošle godine, ali i zbog planiranog povlačenja dobiti poduzeća u državnom vlasništvu, navodi Komisija. “Osim toga, niska apsorpcija europskih fondova, postojeći pritisci na razduživanje i slaba domaća potražnja očekuje se da će kočiti investicijske aktivnosti u 2015. godini. Sramežljivi rast ostaje krhak budući da isključivo počiva na vanjskoj potražnji. Izvoz roba i usluga rasta je nešto više od 6 posto u 2014. godini, ali domaća potražnja i dalje koči rast”, kaže Komisija.

Komisija procjenjuje da će zaposlenost u Hrvatskoj stagnirati u 2016. godini, a da će potreba za daljnjom konsolidacijom javnih financija opterećivati krhki rast u Hrvatskoj. Komisija procjenjuje da će smanjivanje privatne potrošnje prestati u ovoj godini zahvaljujući pozitivnom utjecaju reforme oporezivanja osobnih dohodaka i nižih cijena nafte. Nakon što je zaposlenost prošle godine rasla za 2,7 posto, ove će godine stagnirati, a sljedeće se očekuje blagi rast od 0,5 posto. Što se nezaposlenosti tiče, ona se za ovu godinu procjenjuje na 17 posto, a za sljedeću se predviđa njezin blagi pad na 16,6 posto. Izvoz bi u ovoj godini trebao rasti 3,7 posto, zahvaljujući boljoj cjenovnoj konkurentnosti i oporavku u ostalim članicama EU-a. Zbog slabe domaće potražnje očekuje se sporiji rast uvoza po stopi od 2,4 posto, što povećava hrvatski višak na tekućem računu.

U sljedećoj godini rast BDP-a bi se trebao ubrzati na 1,2 posto, budući da se očekuje završetak smanjivanja domaće potražnje. Trebale bi se povećeti investicije kao rezultat veće apsorpcije europskih strukturnih i investicijskih fondova i poboljšanih očekivanja. Neto vanjska potražnja i dalje bi trebala pozitivno utjecati na rast BDP-a, iako nešto skromnije, budući da se očekuje ubrzanje uvoza. Rizici za scenarij rasta vezanu su uz dodatne mjere za fiskalnu konsolidaciju i dovođenje javnog duga na održivu razinu. Proračunski deficit prošle godine je iznosio 5,7 posto, ove se godine procjenjuje na 5,6 posto, a sljedeće godine ponovno 5,7 posto. Među zemaljam EU-a riječ je o najvećem proračunskom deficitu. Javni dug bi trebao s prošlogodišnjih 85 posto rasti na 90,5 posto, a sljedeće na 93,9 posto. Inflacija bi s prošlogodišnijih 0,2 posto trebala ove godine blago pasti na 0,1 posto, a sljedeće godine rasti na 1,3 posto.

0 comments