[vc_row][vc_column width=”1/3″]Analiza[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Europa riskira nove valove širenja koronavirusa iduće godine, upozoravaju francuski znanstvenici u trenutku dok se kontinent bori sa smrtonosnim drugim valom covida-19.[/vc_column][/vc_row]
Čak i uz djelomična zatvaranja diljem Europe, čija je svrha smanjiti stopu zaraze, novi valovi vjerojatna su pojava sve do razvoja cjepiva, priopćilo je francusko znanstveno vijeće, tijelo koje čine vrhunski francuski stručnjaci i savjetuju vladu o zdravstvenoj politici. Francuska, Engleska, Austrija i Njemačka ovih su dana izdale odredbe o potpunim ili djelomičnim zatvaranjima da bi suzbile nekontrolirano širenje zaraze.
Drugi val koji upravo bjesni Europom mogao bi jenjati do kraja prosinca ili do početka iduće godine, smatraju francuski stručnjaci. Nekoliko je mogućih strategija u nošenju sa sukcesivnim valovima zaraze, a francusko tijelo smatra da je za ekonomiju najmanje štetna takozvana “brza intervencija” koja se poduzima čim broj zaraženih prijeđe zadani prag, koji bi za Francusku, primjerice, iznosio 5000 zaraženih dnevno.
Pandemija koronavirusa potisnula je u drugi plan priče o štednji i europske zemlje danas se nadmeću u tome koja će više potrošiti kako bi gospodarstvo izbavila iz “koronarecesije”
Ukupni iznos pomoći penje se na nekoliko tisuća milijardi eura, ali prikriva duboke razlike među zemljama ne samo u ‘težini’ paketa potpore već i u samim mjerama.
Bogati sjever tako si može priuštiti bespovratnu pomoć ključnim dijelovima gospodarstva dok se siromašniji jug više oslanja na kratkoročne mjere podrške, u obliku zajmova i privremenih poreznih olakšica.
Europski fond za oporavak, vrijedan 750 milijardi eura, trebao bi ublažiti te razlike i jamčiti da se jaz neće produbiti. No, novac će zemljama EU-a biti stavljen na raspolaganje tek od iduće godine, i to u ratama, kroz dulje vremensko razdoblje.
Ekonomski institut Bruegel sa sjedištem u Bruxellesu izračunao je da je Njemačka kompanijama i građanima ukupno osigurala potporu u vrijednosti 8,3 posto bruto domaćeg proizvoda, gotovo kao i SAD, s osiguranom pomoći u vrijednosti 9,1 posto BDP-a.
Njemački iznos uključuje 100 milijardi eura za dokapitalizaciju i kupnju udjela u tvrtkama pogođenim koronavirusom, zatim 23,5 milijardi subvencija za plaće zaposlenima sa smanjenim radnim vremenom i 18 milijardi izravnih potpora za male tvrtke.
Zemlje teško pogođene dužničkom krizom u 2009. godini izdvojile su pak daleko skromnije iznose – izravne poticajne mjere Portugala vrijedne su 2,5 posto, Grčke 3,1 posto, Španjolske 3,7 posto a Italije 3,4 posto BDP-a.
Rim je ponudio moratorij na zajmove i hipoteke malih tvrtki vrijedan više od 220 milijardi eura, ali kako stvari sada stoje on će isteći krajem siječnja i na njihova će leđa ponovo pasti zajmovi, jednako veliki kao i prije krize.
Madrid se sučeljava sa sličnim dvojbama. Vlada je kompanijama osigurala kreditna jamstva u vrijednosti 140 milijardi eura, a banke su im odobrile poček u otplati. No, to se razdoblje bliži kraju i sve se više strahuje od vala bankrota pa vlada razmatra dodatnu pomoć.
Stoga procjenu Eurostata o opravku eurozone u trećem tromjesečju, snažnijem no što se očekivalo, valja uzeti s određenom rezervom, ističe Reuters, podsjećajući da obuhvaća razdoblje do listopada kada je Europu zapljusnuo drugi val zaraze.
