Europski parlament raspravljao o Jadransko jonskoj makroregiji

Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su utorak navečer u Strasbourgu o izvješću o strategiji EU-a za Jadransko-jonsku regiju, koje je sastavio izvijestitelj za to pitanje Ivan Jakovčić. Zastupnici bi u srijedu trebali izglasati taj dokument kao rezoluciju Europskog parlamenta.

Jadranko-jonska makroregija je treća je makroregija nakon Baltičke i Dunavske. Ona je nadogradnja Jadransko-jonske inicijative, koja je pokrenuta u Anconi 2000. Obuhvaća četiri članice EU-a – Hrvatska, Slovenija, Italija i Grčka i četiri susjedne zemlje – Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Albanija. Makroregionalni pristup novi je oblik suradnje između susjednih regija u EU i izvan nje kako bi se bolje iskoristili postojeći instrumenti poput strukturnih fondova, to jest da se sinergijom različitih instrumenata i politika za isti novac postigne veća dodana vrijednost. Drugim riječima, kroz makroregionalni pristup nastoji se dobiti više iz već predviđenih sredstva u strukturnim fondovima za zemlja članice i u pretpristupnom fondu za zemlje izvan EU-a. “Imali smo odličnu raspravu o strategiji EU-a za Jadransko-jonsku makrogiju. To je sjajna prilika za Hrvatsku da se nametne kao bitan faktor na Balkanu, na Jadranskom i Jonskom moru zato što Hrvatska može igrati odličnu ulogu i imati niz praktičnih koristi – prije svega govorim o jaddransko-jonskom koridoru, izgradnji autoceste koja nam je prijeko potrebna, kao i mnogi drugi infrstrukturni projekti zaštite okoliša, zatim plavi rast koji je iznimno bitan, pogotovo brodogradnja i naravno turizam, koji je uz ribarstvo iznimno važan za razvoj Hrvatske. Mi ovdje govorimo i o zajedništvu jednog prostora, zajedništvu Jadransko-jonske strategije i ova odluka Europskog parlamenta koja se sutra očekuje, siguran sam, predstavlja veliku šansu za Hrvatsku”, rekao je Jakovčić.

U izvješću se ukazuje na potrebu žurnog dovršetka jadransko-jonske autoceste i na nužnost povezivanje regije s glavnim europskim prometnim pravcima. Također se traži bolja prometna povezanost kopna s otocima, naglašava se važnost izgradnje LNG terminala i iskorištivanje obnovljivih izvora energije. U području “plavog rasta”, Jakovčić predlaže mjere zaštite i očuvanja ribljih zaliha te program potpora razvoju brodogradnje. Izvješće o Strategiji temelj je za financiranje ključnih infrastrukturnih projekata na području jadransko-jonske regije sredstvima iz EU fondova, naglasio je Jakovčić.

U osam zemalja Jadransko-jonske makroregije živi oko 70 milijuna ljudi. Strategija počiva na četiri stupa: poticanje “plavog rasta”, to jest pomorskog gospodarstva, razvoj prometnih i energetskih veza, zaštiti okoliša i razvoju održivog turizma. U raspravi je sudjelovala i zastupnica Dubravka Šuica. ” Očekujem da će Strategija što prije zaživjeti kako bi stanovnici i ove makroregije uživali isti tretman s ostalim građanima EU kada su u pitanju promet, energija, zaštita okoliša te stabilnost i sigurnost Jugoistoka Europe”, rekla je. Ona je sastavila i mišljenje Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta o ovoj strategiji. U tom mišljenju stavila je naglasak na prometnu povezanost uključenih država kroz izgradnju cestovne i željezničke infrastrukture, uključujući Jadransko-jonsku autocestu i Pelješki most.

You may also like