Analiza
Rijetko što uspije zagolicali maštu kao najava 6,3 milijarde bespovratnih eura iz fonda za oporavak i otpornost Hrvatskoj do 2023. godine. Ne čude, stoga, žestoke rasprave kako potrošiti taj silni novac, koliko ga uliti privatnom sektoru za rast poslovanja i stvaranje novih radnih mjesta, a koliko u javni, za (kvazi) reforme.
U žaru debate, međutim, izvan fokusa prolazi ozbiljno upozorenje Bruxellesa da se ne radi o gratis novcu ni da će tolerirati trošenje po sistemu ‘ko pijani bogataši’. Od članica Europske unije očekuju se, jasni su u Komisiji, robusni sustavi kontrole, a isplata (osim avansa) neće biti dok se ne ispune zadani ciljevi.
Nema cilja, nema novca – jednostavna je formula. Da će dobar dio novca završiti u ‘paraprivatnom’ sektoru – u tvrtkama povezanim s politikom jer ne postoji mehanizam koji će to spriječiti, ranije je upozorio ekonomist Glasa poduzetnika Vuk Vuković.
Iako se u diplomatskim krugovima spominje “povjerenje EK i članica”, u Bruxellesu su svjesni problema korupcije u javnim nabavama, posebno u zemljama sa slabim institucijama poput Hrvatske. Na pitanje kako će izgledati nadzor u problematičnim članicama, iz Europske komisije poručuju da će glavni instrument biti nacionalni sustavi kontrola.
“Članica će morati osigurati usklađenost s EU i nacionalnim zakonima, uključujući efikasnu prevenciju, otkrivanje i korekcije sukoba interesa, korupcije i prijevare te izbjegavanje dvostrukog financiranja. To je nužno za objašnjenje relevantnih aranžmana u planovima, a EK će provjeravati pružaju li dovoljno sigurnosti”, kažu. Primjerice, članica će prikupljati podatke o konačnim primateljima novca i na zahtjev ih dostaviti na uvid.
Za svaki isplatni zahtjev, zemlja će ispostaviti ‘deklaraciju o upravljanju’ da su sredstva korištena u odobrene svrhe, informacije točne, sustavi kontrole uspostavljeni i da su sredstva iskorištena u skladu s važećim pravilima. Uz to, EK će implementirati vlastitu strategiju kontrole na temelju rizika.
I na kraju, upozorenje onima koji bi “omastili brk”: “Bude li potrebe, upotrebu sredstava mogu istraživati Ured za borbu protiv prijevara OLAF, Revizorski sud i Ured europskih javnih tužitelja te sama EK”, donosi Poslovni dnevnik.
