Naftne rafinerije u Europi morat će pažljivo upravljati proizvodnjom, moguće i prijeći na proizvodnju dizela, kako bi održale razinu marži, pošto velike zalihe nafte i nesiguran rast potražnje za benzinom prijete modelu koji je bio isplativ posljednje tri godine, piše Reuters.
Europske energetske kompanije, uključujući Royal Dutch Shell, Repsol i Statoil, izvijestile su o velikom porastu marži u prvom ovogodišnjem tromjesečju, budući da su obustave u radu rafinerija širom svijeta bile protuteža velikim zalihama naftnih derivata. Ljeto i američki vozači, koji tada pojačano borave na cesti, često predstavljaju siguran ulog za europske podružnice, čiji veči dio proizvedenog benzina završi u američkim motorima.
No, potražnja za benzinom u SAD-u u siječnju i veljači pala je na godišnjoj razini, sugerirajući da bi tržište moglo imati poteškoća s ponavljanjem prošlogodišnjih rekordnih iznosa, pokazuju podaci američke Uprave za energetiku (EIA), dok je veliki rast potražnje za benzinom u Indiji počeo slabiti.
U Europi u travnju rafinerije već proizvode 640 tisuća barela po danu više nego prošle godine. Američke i azijske podružnice također povećavaju količine i nastoje ih izvoziti. Analitičari konzultantske tvrtke JBC očekuju potencijalno značajnu korekciju prema dolje rafinerijskih marži u drugoj polovici godine, što znači da rafinerije moraju biti fleksibilne u cilju održavanja dobiti. Konzultantska kuća FGE i investicijska banka Merrill Lynch predviđaju u ovoj godini oporavak rasta potražnje za dizelom, budući da industrijska aktivnost raste širom svijeta, a nakon smanjenja potražnje u 2016. godini.
Potražnja za dizelom, koji se pretežno koristi u teškoj mehanizaciji u industrijama kao što su rudarstvo i proizvodnja nafte, u većoj je mjeri povezana s gospodarskim rastom nego kod drugih goriva, dok je potražnja zračnih prijevoznika za sintetičkim zrakoplovnim gorivom također snažna. “Prije godinu dana benzin je jasno prednjačio, dok je to sada slučaj i s benzinom i dizelom, čime su zalihe blago pale ispoda razine u protekloj godini”, kaže izvršni potpredsjednik finske rafinerije Neste Matti Lehmus.
Za europske rafinerije koje su sposobne dovoljno brzo reagirati, povećana potražnja za destiliranim proizvodima, koja je zaostajala za onom za benzinima, nudi mogućnosti. “Turizam u zapadnoj Europi je u porastu. To ima utjecaj na potražnju za svim derivatima, kako onima za prijevoz zemljom, tako i zrakom”, kaže glavni ekonomist u konzultantskoj kući KBC Stephen George.
Analitičari ističu kako će europski prerađivači morati ostati lukavi u svojoj nabavci nafte te kapitalizirati prisustvo značajnih količina nafte u regiji, unatoč smanjenju proizvodnje koje nameće Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC). “Općenito, količina sirove nafte koja je smanjena OPEC-ovim mjerama je zamijenjena novom”, kazao je za Reuters neimenovani izvor iz jedne mediteranske rafinerije.
Rafinerije imaju pristup širokom izboru sirove nafte po konkurentnim cijenama, uključujući veliko naftno polje Kashagan u Kazahstanu, američku proizvodnju nafte iz uljnih škriljaca, kao i naftna polja u Libiji i Nigeriji, koje su obje izuzete od OPEC-ovih mjera. “U takvom okruženju, marže rafinerija su ostale iznimno dobre”, rekao je Reutersu izvor.
