Europska unija ima manjak u robnoj razmjeni s Kinom

Eurostat
Europska unija (EU) u prošloj je godini u robnoj razmjeni s Kinom, iz koje je stigla čak petina ukupno uvezene robe, zabilježila manjak od 185 milijardi eura, pokazalo je u ponedjeljak izvješće europskog statističkog ureda.

Europska unija u prošloj je godini uvezla kinesku robu u vrijednosti 395 milijardi eura. To znači da je 20 posto ukupnog robnog uvoza EU-a iz ostatka svijeta stiglo iz Kine i da je ta zemlja najveći trgovinski partner EU-a kad je riječ o uvozu, kaže se u izvješću Eurostata.

U istom je razdoblju na kinesko tržište 28-člani EU izvezao robu u iznosu 210 milijardi eura ili 11 posto ukupne vrijednosti robnog izvoza u inozemstvo. Kina je time drugo izvozno odredište za robu 28-članog EU-a, iza SAD-a.

U slučaju kako EU izvoza u Kinu, tako i uvoza, dominantnu poziciju imali su strojevi i vozila, kemikalije i ostali proizvodi prerađivačke industrije.Ti proizvodi zajedno su činili 84 posto robnog izvoza EU-a u Kinu a 97 posto robnog uvoza iz Kine.

Među zemljama članicama EU-a najviše je proizvoda iz Kine uvozila Nizozemska, s ukupnom vrijednošću robnog uvoza od 85 milijardi eura. Njemačka je pak bila glavni izvoznik, s vrijednošću izvoza od 94 milijarde eura. U razdoblju od 2008. do 2018. EU je bilježio manjak u robnoj razmjeni s Kinom u rasponu od 130 do 190 milijardi eura godišnje.

Ukupni promet industrije u Hrvatskoj u ožujku je u odnosu na prethodni mjesec pao za 0,8 posto, dok je na godišnjoj razini viši za 9,4 posto, pokazuju podaci Državnoga zavoda za statistiku (DZS).

Ukupni sezonski i kalendarski prilagođen promet industrije u ožujku pao je za 0,8 posto u odnosu na veljaču, pri čemu je na domaćem tržištu pao za 1,9 posto, a na stranom je porastao za 1,2 posto.

U ožujku je na mjesečnoj razini najviše pala prodaja energije, za 6,5 posto, te intermedijarnih proizvoda, za 4,6 posto. Ukupna prodaja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala je za 4,1 posto, a pala je i prodaja kapitalnih proizvoda, za 2,4 posto. Prodaja netrajnih proizvodi za široku potrošnju porasla je za 1 posto. U ožujku je ukupni kalendarski prilagođen promet industrije u odnosu na isti lanjski mjesec povećan za 9,4 posto, pri čemu je na domaćem tržištu povećan za 7,7 posto, a na stranom za 8,6 posto.

Pritom je ukupna prodaja energije porasla za 36,7 posto, intermedijarnih proizvoda 7,9 posto, kapitalnih proizvoda 5,6 posto, i netrajnih proizvoda za široku potrošnju 4,7 posto, a pala je prodaja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 2,6 posto.

Izgledi za svjetsko gospodarstvo vrlo su neizvjesni a mogli bi se i dodatno pogoršati s obzirom na aktualne trgovinske napetosti, usporavanje kineskog gospodarstva i brexit, izjavio je u ponedjeljak guverner japanske središnje banke (BOJ) Haruhiko Kuroda.

You may also like

0 comments