Europska komisija prepoznala reformski potencijal ministra Marića i premijera Oreškovića

Ministar financija Zdravko Marić zadovoljan je zaključkom Europske komisije da za Hrvatsku ne treba pokrenuti korektivni postupak zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, a u izjavi za Hini u utorak je kazao kako smatra da je Komisija prepoznala napor, planove i reformski program Vlade.

“Mi smo u svakom slučaju zadovoljni s odlukom. Smatramo da je Europska komisija prepoznala napore, planove i općenito reformski program Vlade“, rekao je Marić Hini.

Europska komisija je u utorak popodne objavila da neće biti pokrenut korektivni postupak zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u kojima se Hrvatska nalazi.
Komisija će u svibnju ponovno razmotriti svoju ocjenu kako bi u obzir uzela razinu ambicioznosti reformskog programa, a Marić ističe da Vlada premijera Tihomira Oreškovića od samoga početka, od stupanja na dužnost, vodi intenzivnu i otvorenu i transparentnu komunikaciju s Komisijom te to namjerava i dalje.

“Europska komisija traži nastavak i ubrzanje provođenja strukturnih mjera, što mi u svakom slučaju planiramo i učiniti”, naglašava ministar financija.

Vlada će u četvrtak na sjednici predstaviti prijedlog proračuna za ovu godinu, a Marić kaže da će se i kroz njega “poslati jasna poruka” o reformskim mjerama.

“A nakon donošenja proračuna, cijela Vlada i svi ministri, svatko u svom resoru, još će jače prionuti poslu“, poručuje ministar financija.

Ponavlja kako će prijedlogom ovogodišnjeg proračuna rashodi biti zamrznuti te da, uz određeni rast prihoda ove godine, očekuje fiskalna konsolidacija i smanjenje proračunskog deficita ispod 3 posto BDP-a.

“Mislim da je to dosta jasna poruka, s obzirom da je to jedna od uporišnih točaka i glavnih stupova stabilizacije javnog duga već u ovoj godini. A, naravno, u godinama koje slijede očekujemo daljnje smanjenje njegova udjela u BDP-u”, kazao je Marić.
Europska komisija je zaključila da Hrvatska ima prekomjerne neravnoteže i da su slabosti povezane s visokom razinom javnog, korporativnog i vanjskog duga u kontekstu visoke nezaposlenosti.

“Skromni ekonomski oporavak trebao bi olakšati korporativno razduživanje, a poboljšanje bilance tekućeg računa trebalo bi pridonijeti smanjenju vanjskih obveza, ali očekuje se da će javni dug i dalje rasti. U bankovnom sektoru, krediti koji se ne otplaćuju i dalje su visoki, i njegova profitabilnost je niska. Potrebni su daljnji napori i poboljšanja u fiskalnom upravljanju. Iako su poduzete mjere za poboljšanje okvira za nesolventnost i jačanje fleksibilnosti tržišta rada, i dalje opstaje veliki jaz koji zahtijeva specifične mjere, posebice u pogledu upravljanja javnim poduzećima, učinkovitosti javne uprave i rješavanju kredita koji se ne otplaćuju”, navodi Komisija.
(Hina)