Borba protiv energetskog siromaštva
Zima dolazi, plina nema dovoljno na tržištu. Posljedica: cijene rastu i rastu. Sada EU preporučuje državama članicama da privremeno subvencioniraju električnu energiju i plin za svoje siromašnije građane.
Španjolska, Italija i Francuska već su počele djelovati u skladu s ovim kratkoročnim mjerama. Italija je najavila da će na raspolaganje staviti tri milijarde eura za smanjenje poreza na električnu energiju, a Francuska želi uvesti ograničenje cijena energije. Njemačka za sada ne namjerava subvencionirati potrošače i intervenirati na tržištu.
Oko 20 od 27 država članica najavilo je različite oblike pomoći stanovništvu ugroženom porastom cijena energije. No, razvoj veleprodajnih cijena na energetskim tržištima u državama članicama je različit utjecaj, ovisno o tome koliko su liferanti energije ovisni o kratkoročnim ugovorima o opskrbi, te koliko su visoki porezi i pristojbe u pojedinim zemljama.
Komisija EU-a polazi od toga da će tek u travnju 2022. doći do postupnog smanjenja cijena. Stoga povjerenica Simson poziva države članice da smanje poreze na energiju. Kako bi se manjak nadoknadio ona predlaže aktiviranje 10,9 milijardi eura koje su članice EU-a dodatno dobile od trgovanja certifikatima za emisiju ugljičnog dioksida u prvih devet mjeseci ove godine.
To su kratkoročne mjere. Srednjoročno se planira povećanje zaliha plina u EU-u. Osim toga, Komisija će ispitati bi li zajednička kupnja plina od strane svih država članica na međunarodnim tržištima mogla sniziti cijene.
No Kadri Simson naglašava da je dugoročno rješenje problema visokih cijena fosilnih goriva i s time povezanih cijena električne energije jedino u prelasku na obnovljive izvore energije, kao što su vjetar, voda, sunce i vodik. “Nezavisnost od plina i nafte iz drugih regija svijeta najbolji je put”, izjavila je Simson u Bruxellesu.
Ona je istovremeno odgovorila kritičarima promjena energetske politike iz Poljske i Mađarske koji tvrde da je ovo povećanje cijena povezano s prelaskom na klimatski neutralne izvore energije i s uvođenjem poreza na ugljični dioksid. “Cijene energije ne rastu zbog naše klimatske politike ili zato što bi obnovljiva energija bila skupa. Povećanje je posljedica cijena fosilnih goriva”, rekla je Kadri Simson. EU mora brže proizvoditi više obnovljive energije, čiji su operativni troškovi niski.
Europska komisija je još jednom pohvalila Norvešku, koja je najavila da će isporučivati više plina u EU i tako ublažiti pritisak na cijene. Neki su političari iz EU-a kritizirali Rusiju, glavnog opskrbljivača Europe, tvrdeći da ona namjerno ne isporučuje više plina usprkos povećanoj potražnji.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je te tvrdnje ponovno odbacio. On je u Moskvi izjavio da bi Rusija mogla eventualno povećati isporuke, ali je za to potrebno sklopiti nove ugovore. Sve što je dosada bilo ugovoreno Rusija uredno isporučuje, a sve ostale tvrdnje su “političke glasine”, naglasio je Putin.
Njemačko udruženje kemijske industrije (VCI) nije zadovoljno mjerama Europske komisije. Ono kaže da energetski intenzivne tvrtke nisu dovoljno rasterećene i da one doživljavaju “cjenovni šok” u proizvodnji.
S druge strane savez socijalnih udruga i sindikata pod nazivom „Prijatelji zemlje” optužuje EU da ne poduzima dovoljno protiv “novog siromaštva” uzrokovanog cijenama energije. Po njihovim procjenama tri milijuna ljudi u EU-u ove zime neće imati novca za primjereno grijanje.
A Jan Willem Goudriaan, čelnik udruge sindikata uslužnih djelatnosti EU-a, rekao je u Bruxellesu da kriza s cijenama energije pokazuje nedostatke “neoliberalnog energetskog sustava”. On smatra da bi vlade trebale odmah zaustaviti deregulaciju i postupno ukidanje ograničenja cijene energije. „Javni nadzor i kontrola sada su važni za očuvanje prava na energiju”, kaže Goudriaan.
Sljedećeg tjedna bi šefovi država i vlada EU-a trebali razgovarati o visokim cijenama energije. Nije isključeno da će se tom prilikom dogovoriti i neke nove mjere. Ali vjerojatnije je ipak da će tu prije svega biti vođena rasprava o ispravnoj brzini za intenzivniju izgradnju kapaciteta obnovljivih izvora energije te o nuklearnoj energiji. Devet država EU-a podržava zahtjev Francuske da se nuklearna energija klasificira kao održiva i prihvatljiva za sufinanciranje od strane države, piše DW.
