Dužnosnici Europske unije pripremaju se izvršiti pritisak na vlade zemalja EU-a da preuzmu mnogo više azilanata od zemalja na granicama unije koje su pod pritiskom, a Hrvatska bi trebala prihvatiti 3200 migranata, pišu u četvrtak mediji. Pošto su njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predasjednik Francois Hollande u četvrtak podržali plan koji su čelnici EU-a u lipnju odbacili, dužnosnici kažu kako bi izvršna tijela EU-a mogla predložiti povećanje svojega plana za četiri puta kako bi obvezala države da preuzmu 160.000 migranata iz Italije, Grčke i Mađarske, piše agencija Reuters.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker će objaviti novi prijedlog u srijedu, a njegov glasnogovornik je odbio unaprijed govoriti o planu. Ali visoki dužnosnici EU-a su rekli kako Juncker, koji je u svibnju predložio obvezujuće kvote za zemlje kako bi prihvatile 40.000 azilanata iz Italije i Grčke, sada razmatra skoro utrostručenje brojke i dodavanje još 50.000 iz Mađarske. Čelnici zemalja EU-a odbili su nametanje kvota iz Bruxellesa ali njihovi napori da dođu do ciljanih 40.000 na dragovoljnoj osnovi nisu uspjeli premašiti 32.000 dok su brojke pristiglih migranata u Italiju, Grčku i sve više u Mađarsku narasle na na stotine tisuća, što nije viđeno od 1992.
Prema novom planu Europske komisije Hrvatska bi trebala primiti 3200 migranata od ukupno 160.000, piše u četvrtak britanski list Daily Mail u svom online izdanju. Prema prijedlogu Europske komisije iz svibnja Hrvatska je trebala primiti 747 migranata iz Italije i Grčke te 315 sirijskih. Najviše migranata bi trebala primiti Njemačka 34.077, potom Francuska 26.215 i Španjolska 16.835 a najmanje Cipar 722. Hrvatski susjed Slovenija trebala bi preuzeti 2128 migranata, navodi Daily Mail. Kvote su određene temeljem broja stanovnika pojedine zemlje, gospodarskog bogatstva, prijašnje integracije izbjeglica i stupnju zaposlenosti.
Velika Britanija, koja je odbila pridružiti se planu kada je izvorno bio uspostavljen u svibnju, neće morati prihvatiti niti jednog izbjeglicu unatoč tomu što je jedna od najvećih i najbogatijih zemalja EU-a. Irska i Danska isto tako nisu prihvatile plan. U nastojanju da se omekša otpor među bivšim komunističkim zemljama u EU-u koje kažu da nisu naviknute na masovnu imigraciju izvan Europe kao njihovi zapadni susjedi jedan je dužnosnik EU-a rekao Reutersu da bi se tim zemljama mogla dati mogućnost da plate drugima da prihvate migrante ako ih ne preuzmu same. Mađarski premijer Viktor Orban je rekao u Bruxellesu kako neće prihvatiti veliki broj muslimana i nazvao kvote “pozivom” milijunima drugih da riskiraju put u Europu. Slovačka isto tako kaže da daje prednost kršćanskim izbjeglicama.
Europa se mora sučeliti s neviđenom humanitarnom i političkom krizom zbog priljeva izbjeglica i migranata, ocijenio je u četvrtak u Ateni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans. “Moramo pronaći europske odgovore na problem koji zemlje pojedinačno ne mogu riješiti”, dodao je Timmermans, uoči susreta s grčkom premijerkom Vassiliki Thanou.
Grčka koja je na prvoj crti prihvata izbjeglica na europskom kontinentu, “posebno je pogođena krizom”, dodao je potpredsjednik EK istaknuvši da zemlja može računati na “europsku pomoć”. Timmermans i povjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos počeli su u četvrtak u Ateni dvodnevni posjet u okviru turneje po zemljama u koje se slijeva najveći broj izbjeglica. U petak trebaju posjetiti otok Kos, na istoku Egejskog mora, kamo, kao i na Lesbos, svakodnevno pristižu tisuće izbjeglica. Grčke vlasti su, kako bi rasteretile te otoke, počele premještati tisuće izbjeglica koji su se ondje nagurali, u Pirej, veliku luku blizu Atene. Novi brod koji je posebno u tu svrhu unajmila grčka vlada treba onamo doploviti tijekom večeri, s 1720 putnika.
Povjerenici će večeras posjetiti Pirej gdje se treba organizirati ured za popisivanje, identifikaciju i odjeljivanje izbjeglica i migranata kako bi se, na zahtjev europskih partnera, spriječilo nekontrolirano premještanje izbjeglica i migranata u EU-u. Thanou je pak istaknula potrebu da se migracijskoj krizi pristupi kao “europskom i međunarodnom problemu”. Grčka od posjeta visokih europskih dužnosnika očekuje “deblokadu 730 milijuna eura iz europskih programa” kako bi poboljšala svoju infrastrukturu i prihvat osoba koje dolaze, rekao je u četvrtak Nikos Kristodoulakis, grčki ministar gospodarstva i trgovačke mornarice na tiskovnoj konferenciji o tome pitanju. Izrazio je žaljenje zbog “ravnodušnosti” i “kašnjenja” Europe u rješavanju problema. Ministar je pozvao grčke brodare da pomognu stavljajući državi na raspolaganje svoje
Europa mora djelovati jedinstveno ili će izgubiti obraz, poručio je u četvrtak predsjednik talijanske vlade Matteo Renzi komentirajući utapanje trogodišnjeg sirijskog dječačića, no europski čelnici izbjegličkoj krizi pristupaju u rasponu od jadikovanja zbog manjka novca, ravnodušnosti, prebacivanja odgovornosti na druge, preko kritika do otvorenih osuda.
Fotografija utopljenog sirijskog mališana Aylana Kurdija isprva je kružila društvenim mrežama, a u četvrtak je objavljena na naslovnicama brojnih europskih dnevnika. “Europa se ne smije rastužiti tek nad smrću djeteta, Europa mora djelovati”, izjavio je talijanski premijer Matteo Renzi u Firenzi na zajedničkoj konferenciji za novinare s malteškim kolegom Josephom Muscatom.
Dužna je jedinstveno odgovoriti na krizu, počevši od prava na azil, rekao je Renzi te istaknuo “ili će Europa ozbiljno politički odgovoriti na tu krizu ili će izgubiti obraz”. Njegov malteški kolega, koji će u La Valetti ugostiti summit Europa-Afrika o imigraciji i razvoju, inzistirao je na nužnosti da se “stane na kraj kaosu u Libiji ili će stvari krenuti od zla na gore”.
Od početka godine, više od 115.000 migranata, među kojima su najbrojniji sirijski ili eritrejski izbjeglice, stigli su morskim putem u Italiju, a dvostruko više u Grčkoj, prema zadnjim podacima. U četvrtak je grčka vlada najavila da će zatražiti od Europske unije oko 700 milijuna eura za izgradnju infrastrukture kako bi primila stotine izbjeglica i migranata koji svakoga dana stižu na njezine obale.
Agencije prenose reakcije na smrt malog sirijskog utopljenika. Turska je policija u četvrtak uhitila četiri navodna sirijska krijumčara nakon brodoloma u kojemu je poginulo 12 migranata na putu prema Grčkoj, a među njima je bio trogodišnji Kurdi. Predsjednik turske vlade Ahmet Davutoglu obećao je da će vrata njegove zemlje ostati otvorena za izbjeglice, a predsjednik Recep Tayyip Erdogan optužio je Europu da je “Sredozemlje pretvorila u groblje migranata i da dijeli odgovornost za smrt svakog izbjeglice”. “Tijelo trogodišnjeg djeteta izbačeno na našim plažama. Ne bi li cjelokupno čovječanstvo za to trebalo odgovarati”, rekao je Erdogan uoči sastanka ministara financija i središnjih banaka zemalja članica G-20 koji će se održati u Ankari te naglasio da njegova zemlja “ne napušta ljude koji bježe pred bombama, jer mi smo humani”. Turska je primila dva milijuna izbjeglica od početka građanskog rata u Siriji u ožujku 2011.
Dok mediji svakodnevno izvješćuju o migrantskoj krizi u Mađarskoj, koju mnoge članice kritiziraju zbog postupanja prema izbjeglicama u tranzitu, njemačka kancelarka Angela Merkel reagirala je na izjavu mađarskog premijera Viktora Orbana da je izbjeglička kriza njemački, a ne europski problem, jer svi izbjeglice žele u Njemačku. “Njemačka čini što je moralno i zakonom propisano. Ni manje ni više od toga”, rekla je Merkel te nastavila “Taj se problem tiče svih nas” te je dodala da je s njome suglasan francuski predsjednik Francois Hollande. “Nije to europska obveza već Ženevska konvencija”, rekao je Hollande o obvezi primanja izbjeglica i podsjetio na konferenciji za novinare da su Pariz i Berlin predložili stalni, obvezni mehanizam među kojim je pravedna raspodjela izbjegličkog tereta u Europi. “Bilo bi daleko lakše nositi se s (krizom) da nije pritisak samo na Švedskoj, Njemačkoj i Austriji”, rekla je i njemačka ministrica rada Andrea Nahles koja je također odbacila Orbanovo stajalište i poručila da bi migrantska kriza mogla naštetiti “europskoj ideji”.
Kao što su podijeljeni europski čelnici, podijeljena je i javnost u tim zemljama prema migrantima, pokazuju ankete. Prema ispitivanju, 56 posto Francuza ne želi da njihova zemlja prima veći broj imigranta, dok je javnost u Njemačkoj otvorenija. Oko 60 posto ispitanika u Njemačkoj vjeruje da se njihova zemlja može nositi s priljevom migranata, prenosi mreža ZDF. Britanski premijer David Cameron u četvrtak je, iako izložen kritikama, branio svoje stajalište o broju migranata koje će primiti. “Duboko smo pogođeni” snimkom sirijskog mališana i Britanija snosi svoju moralnu odgovornost te prima “tisuće izbjeglica iz Sirije”, rekao je Cameron i dodao: “Ali, rješenje problema nije u tome da jednostavno primamo ljude”. Pozvao je na donošenje cjelovitog rješenja za probleme u Siriji i Libiji, akciju protiv takozvane Islamske države i krijumčara ljudi.
Cameronovo stajalište kritizirao je Nils Muiznieks, povjerenik za ljudska prava u Vijeću Europe. “Ako je istina da treba donijeti dugoročni mir u Siriji i drugim zemljama koje razdiru ratovi. također je istina da Velika Britanija ima zakonsku i moralnu obvezu primiti one koji bježe od rata i progona”, rekao je povjerenik paneuropske organizacije. Cameron je u srijedu rekao da je važnije donijeti mir i stabilnost u područjima krize nego preuzimati sve više izbjeglica.
Sjedinjene Države su u četvrtak izrazile spremnost pomoći europskim zemljama suočenim s velikim porastom broja migranata s Bliskog istoka i iz sjeverne Afrike, ali ipak nisu ponudile da preuzmu više migranata iz regije. “Europa je sposobna riješiti ovaj problem”, rekao je glasnogovornik Bijele kuće Josh Earnest. Upitan je li SAD spreman preuzeti više migranata iz regije on je rekao kako nema ništa za najaviti ali je istaknuo 4 milijarde dolara američke humanitarne pomoći sirijskim izbjeglicama od 2011. SAD je spreman ponuditi svoje tehničko iskustvo među kojima i znanja američke obalne straže europskim zemljama, rekao je on ne ulazeći u pojedinosti. Napomenuo je kako se radi o očajnim ljudima koji bježe od nasilja i nestabilnosti i pozvao političare da ne izgube iz vida “ljudskost ovih ljudi”. Kazao je da SAD pozdravlja sastanak Europske unije krajem mjeseca posvećen migrantskoj krizi kao i napore da se suzbiju krijumčari ljudima koji iskorištavaju migrante.
