Europa predvodi u obnovljivim izvorima energije

U mreži prvog
U New Yorku će danas na UN-ovom summitu svjetski čelnici razgovarati o nužnim mjerama za spas našega planeta .

U petak je ponovno stotine tisuća mladih, ali ovaj put i odraslih, izašlo na ulice diljem svijeta pozivajući na hitne akcije u sprečavanju i ublažavanju klimatskih promjena.

Koliko su dramatične klimatske promjene i imamo li još vremena utjecati na budućnost , te koji su ključni problemi govorilo se u emisiji “U mreži Prvog”, s gostima Brankom Grisogonom, profesor na geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Igorom Dekanićem, profesorom na Rudarsko naftno geološkom fakultetu te glavnim meteorologom HRT-a, Zoranom Vakulom.

Grisogono je rekao kako nas zabrinjava kombinacija pojava, od porasta srednje temperature, porasta minimalne i maksimalne temperature, topljenje leda i stanje mora i oceana.

– Mi kao svijet presporo reagiramo na klimatske promjene, naglasio je i dodao kako se Pariški dogovor neće moći postići za globalni porast temperature za 1,5 stupnjeva Celziusa od početka industrijalizacije, nego će se ići prema 2 stupnja, a to znači nestanak 50 posto koralja. Za mnoge druge biljke i životinje to će biti prenagla promjena, naglasio je i dodao kako se u planinama događaju još dramatičnije promjene.

Vakula je istaknuo kako su problem sve veći i sve žešći ekstremi.

– Evo, već ovaj tjedan je vjerojatno da ćemo imati u 24 sata količinu kiše kao nikada u rujnu. Ti ekstremi i kiša i suša i visoka i niska temperatura su problem, rekao je.

Ukazao je na to da je u protekla tri dana u Zagrebu, najniža temperatura bila kao rijetko kada niska za ovo doba godine.

– Ekstremi su se događali i prije i ne možemo reći da je za sve krivo globalno zatopljenje i klimatske promjene, ali njihova učestalost je, vrlo vjerojatno, posljedica klimatskih promjena za koje je čovjek kriv u velikoj mjeri, naglašava Vakula.

– Poruka svima je da smanjimo svoje djelovanje na prirodu i okoliš te učinimo i mi mali ljudi što možemo kako bi nam priroda vratila ljepše nego što nam sada vraća, rekao je.

U ponedjeljak će predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u New Yorku sudjelovati na UN-ovu summitu o klimi, a da je o njoj važno povesti računa, priroda nas uvjerava iz dana u dan. Osim što se tope ledenjaci, alarmantni su i podaci o globalnom zatopljenju: Svjetska meteorološka organizacija objavila je da je u povijesti mjerenja iza nas pet najtoplijih godina.

Visoko u švicarskim Alpama, performans sprovoda za jedan ledenjak. Predvođena katoličkom udrugom za humanitarni rad, povorka planinara, znanstvenika i ekoloških aktivista, neki u crnini, popela se na 2700 metara nadmorske visine, do ostataka glečera Pizol. Od 2006. godine naovamo nestalo je četiri petine ovdašnjeg leda.

Prema najnovijem izvještaju Svjetske meteorološke organizacije, proteklih pet godina bilo je najtoplije razdoblje na Zemlji otkako se od 19. stoljeća provode mjerenja. Navodi se da dosadašnje mjere nisu zaustavile podizanje razina vode i emisiju ugljikova dioksida, nego se ti procesi čak ubrzavaju.

– Vidjeli ste da su se početkom ove godine u SAD-u snježne oluje spuštale sve do Floride. To je potaknuto klimatskim promjenama na Arktiku. Mi moramo razumjeti kako će vremenski ekstremi izgledati u budućnosti, kaže Markus Rex.

On je vođa ekspedicije od 300 znanstvenika koji su se u petak u norveškoj luci Tromse ukrcali na ledolomac i otisnuli prema Sjevernom polu. Ondje će pustiti da ih led okuje cijelu zimu i ostat će sve do ljeta.

– To je jedinstvena mogućnost da cijele godine promatramo procese nastajanja i otapanja leda. Dobit ćemo mnogo bolji uvid u cijeli sustav, tvrdi Mats A. Granskog s Norveškog polarnog instituta.

Niz prosvjeda, performansa i projekata slučajno ili namjerno se poklapa sa summitom o klimi koji u ponedjeljak počinje u sjedištu UN-a u New Yorku. Uoči njegova početka glavni tajnik otvorio je vrata mladim aktivistima koji su proteklih mjeseci diljem svijeta učenike pozivali na štrajkove i angažman u svijetu koji nasljeđuju.

Aktivisti tvrde da su na noge podignuli četiri milijuna ljudi. U svijetu ih živi 7,7 milijardi. Jedan dio nezainteresiran je za klimatske promjene, ili pak tvrdi da one nisu posljedica ljudskog djelovanja. Među negatorima su i čelnici više svjetskih supersila te utjecajni zastupnici krupnog kapitala.

Dekanić jeistaknuo kako je poanta svega u ekonomiji.

– Svijet zna da mora učiniti nešto, a to je povezano sa skupim razvojem tehnologije. Smanjenje onečišćenja, stakleničkih plinova je povezano s radikalnim smanjenjem potrošnje energije, a time i smanjenjem gospodarskog rasta, a to je teško učiniti, zaključio je i dodao kako je cijela filozofija suvremene civilizacije sačinjena na uspjehu, konkurenciji, rastu i progresu.

Naglasio je kako svijet već 50 godina zna kako bi se trebalo smanjiti korištenje prirodnih resursa, a potrošnja energije je danas dva i pol puta veća nego prije 40 godina.

– Europa nema profitabilne primarne izvore fosilne energije i zato je promijenila svoju energetsku strategiju, promijenila organizaciju energetskih tržišta i postala predvodnik i u politici i u tehnologiji razvoja obnovljivih izvora energije. No, ekonomski utjecaj Europe postaje sve manji za provođenje svoje predvodničke politike u zaštiti okoliša, istaknuo je Dekanić.

Grisogono je naglasio kako će zatopljenje od 2 stupnja donijeti nagle izmjene suša i poplava, topljenje leda i snježnog pokrivača zbog čega pati biljni i životinjski svijet, javljati će se invazivne vrste biljaka i životinja, te će doći u pitanje proizvodnja hrane.

– Vjerojatno je da ćemo mi polovicom ovog stoljeća prebaciti zatopljenje od dva stupnja i to će imati velikih posljedica, rekao je.

Vakula je dodao kako je zatopljenje od dva stupnja na globalnoj razini strahovito velika brojka.

– Topljenje leda znači porast razine mora što je veliki problem, istaknuo je .

Grisogono je dao usporedbu kako čovjek umire ako ostane bez 35 do 40 posto svoje kože, zbog nedostatka respiracije, hlađenja i disanja, a mi se kod Amazone igramo sa polovicom toga broja. Amazona je 20 posto pluća svijeta.

– To je dovoljno dramatična informacija i zato je bitno saditi što više šuma, zaključio je za HRT

Oko 15.000 osoba prošetalo je Parizom jučer u povorci za klimu, ali tu manifestaciju su obilježila nasilja kada su se aktivisti krajnje ljevice pridružili povorci, a zabilježeni su i incidenti s policijom.

U Parizu je dan protekao u napetom ozračju tijekom nekoliko manifestacija. Osim povorke za klimu, održan je i prosvjed pripadnika “žutih prsluka” koji se protive socijalnoj i fiskalnoj politici vlade i skup protiv plana mirovinske reforme.
Razbijeni izlozi, oštećena banka, zapaljene barikade, posljedice su nasilja koje je izbilo početkom povorke za klimu rano poslijepodne. Policija je primijetila oko 1000 “radikalnih” prosvjednika.

Do predvečer su privedene 164 osobe, a 120 je pritvoreno. Organizatori navode da se okupilo 50.000 sudionika, dok policija drži da ih je bilo 16.000.

Tijekom poslijepodneva na bulevaru Saint-Michel u Latinskoj četvrti radikalni militanti ultra-lijevog pokreta “Black Blocs” i “žuti prsluci” su bacali projektile na policajce i zatim se okomili na jednu banku i zapalili kante za smeće. Tada je policija upotrijebila suzavac i bacače gumenih kuglica, kontroverzno oružje kojim su ranjeni brojni pripadnici “žutih prsluka”.

NGO Greenpeace je pozvao putem Twittera okupljene da se raziđu i naglasio da nisu ispunjeni uvjeti nenasilnog skupa. Druge NGO, organizatorice te povorke, pozvale su na nastavak manifestacije i povorka je stigla do četvrti Bercy, na desnoj obali Seine.

Ekološki aktivisti su blokirali jedan most i raširili transparent na kojem je na engleskom pisalo “Macron, zagađivač Zemlje”. Na Elizejskim poljanama okupljene male skupine policija je potjerala suzavcem. Greenpeace je na Twitteru upozorio da je policija učinila sve da onemogući pravo na prosvjed.

Prije početka povorke za klimu organizatori su pozvali na mirnu manifestaciju. Upućeni su brojni pozivi kako bi se postigla konvergencija borbi, između “žutih prsluka” i aktivista za klimu.

I u drugim francuskim gradovima održani su skupovi. NGO navode da je u cijeloj zemlji okupilo više od 150.000 prosvjednika. U Parizu je bilo raspoređeno oko 7500 policajca s vodenim topovima i oklopnim vozilima.

You may also like

0 comments